Na summitu EU-a glavna tema jačanje koordinacije gospodarskih politika

Svi se slažu da treba pojačati koordinaciju gospodarskih politika, ali još nema suglasnosti kako to učiniti. U nacrtu zaključaka kaže se da je "kriza otkrila jasne slabosti u upravljanju gospodarstvom, posebice glede proračunskog i šireg makroekonomskog nadzora. Stoga jačanje koordinacije gospodarskih politika predstavlja ključni i hitni prioritet".

Najjače članice Njemačka i Francuska u ponedjeljak su u Berlinu smanjile razlike u gledištima oko vođenja gospodarske politike u Europskoj uniji. Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy odustao je od svoje ideje o stvaranju "ekonomske vlade", nove institucije koju bi činili predsjednici država ili vlada euro-zone sa stalnim predsjednikom i tajništvom.

Sarkozy je prihvatio stajalište njemačke kancelarke Angele Merkel da nema potrebe za stvaranjem nove institucije i da Uniju ne treba dijeliti na euro-zonu i ostale, nego da se mora tražiti rješenje koje uključuje sve članice. To ne isključuje da se, prema potrebi, održavaju izvanredni summiti euro-zone.

Čelnici bi se također trebali obvezati na jačanje proračunske discipline. Očekuje se da će podržati prijedlog da se od sljedeće godine svakog proljeća na europskoj razini prouče nacrti nacionalnih državnih proračuna prije nego što budu usvojeni u nacionalnim parlamentima.

Taj prijedlog uključuje kažnjavanje zemalja koja krše zajednički dogovorena pravila i nagrađivanje "dobrih đaka". Njemačka i Francuska će tražiti da se onim zemljama koje krše pravila o financijskoj disciplini oduzme pravo glasa u europskim institucijama.

Čelnici EU-a trebali bi podržati uvođenje poreza bankama kako bi i one platile dio tereta krize, kojoj su pridonijele. EU će se za uvođenje tih poreza kao i poreza na financijske transakcije zazimati i na svjetskoj razini na sastanku skupine G20 krajem lipnja u Torontu. Ne dobije li potporu na skupini G20, EU je spremna sama uvesti poreze na banke.

Čelnici EU-a prihvatit će novu europsku strategiju za zapošljavanje i razvoj "Europe 2020". Financijska kriza teško je pogodila mogućnosti za rast europskog gospodarstva.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso u srijedu je u Strasbourgu pred zastupnicima Europskog parlamenta istaknuo da gospodarski rast predstavlja prioritet. "Ali ne bilo kakav rast. Treba nam inteligentan, održiv i uključiv rast, posebno ističem uključiv rast jer ne bi bilo pošteno da najranjiviji u našim društvima, oni koji nisu krivi za krizu, na kraju moraju platiti veliku cijenu. Da bi se osigurao gospodarski rast treba nam fiskalna konsolidacija i strukturalne reforme", istaknuo je Barroso.

Čelnici EU-a trebali bi donijeti odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Islandom. Čelnici će u svojim zaključcima pozvati Vijeće EU-a da pripremi Pregovarački okvir za otvaranje pregovora, ali bez navođenja datuma kada će pregovori započeti. U pregovaračkom okviru trebalo bi biti navedeno da Island mora ispuniti obveze prema Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, koje su isplatile štednju koju su njihovi građani izgubili u islandskoj banci Icesave. Kao i uoči svakog sastanka na vrhu, u srijedu navečer održat će se zasebni sastanci europskih političkih stranaka.

Čelnici Europske pučke stranke ovaj put su na svoj sastanak pozvale samo premijere i oporbene čelnike iz zemalja članica, bez predstavnika stranaka iz kandidatskih i drugih europskih zemalja. Stranka europskih socijalista (PES) pozvala je i pridružene stranke, a među sudionicima je i predsjednik SDP-a Zoran Milanović.