Zagreb: srbijanski i hrvatski dužnosnici različito o promjenama ustavnog zakona
18.06.2010 07:11
ZAGREB, 17. lipnja 2010.(Hina), U srijedu prihvaćene promjene ustavnog zakona o nacionalnim manjinama ugrožavaju stečena prava srpske nacionalne manjine, izjavio je u četvrtak u Zagrebu zastupnik u srbijanskoj skupštini Janko Veselinović, a hrvatski dužnosnici uzvraćaju da su promjene ustava i ustavnog zakona korak naprijed u zaštiti prava manjina koje žive u Hrvatskoj.
Dužnosnici iz susjedne zemlje izrazili su neslaganje na sjednici Međuvladina mješovitog odbora za provedbu Sporazuma o zaštiti prava manjina između Hrvatske i Srbije, održanoj u hrvatskom ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. "Rasprava u Hrvatskom saboru ugrožava stečena prava Zajedničkog vijeća općina (ZVO) iz Erdutskog sporazuma", rekao je supredsjedatelj odbora i zastupnik u Skupštini Republike Srbije Janko Veselinović.
Izrazio je zabrinutost što ZVO nije dobio pravni subjektivitet, predviđen erdutskim sporazumom potpisanim u studenome 1995. "To nije dobro za sigurnost i funkcioniranje ZVO-a koje bi trebalo biti jamac manjinskih prava", ustvrdio je Veselinović koji ipak očekuje da će se to pitanje riješiti na obostrano zadovoljstvo. Državni tajnik u MVPEI-u Davor Božinović smatra, pak, da je doneseni ustavni zakon o manjinama korak naprijed u zaštiti manjinskih prava. "U donošenju odluke sudjelovale su sve parlamentarne stranke, uključivo SDSS... Mislim da je riječ o kompromisu koji su svi prihvatili, pa i oni kojih se to najviše tiče", dodao je Božinović.
I hrvatski supredsjedatelj odbora Petar Barišić ustavne je promjene ocijenio pozitivnima, a kao primjere skrbi za manjine istaknuo je da u vrijeme krize jedino nisu smanjena proračunska izdvajanja za tu namjenu. Hrvatski i srbijanski dužnosnici nisu se složili ni o ostvarivanju prava hrvatske i srpske manjine na informiranje na vlastitu jeziku u dvjema državama. Dok se Veselinović pohvalio da RTV Vojvodine od 1. ožujka svaki dan emitira vijesti na hrvatskom jeziku i ima posebnu manjinsku redakciju, kritizirao je što u Hrvatskoj nije ostvarena jedna od preporuka s treće sjednice odbora u Beogradu.
Barišić, pak, tvrdi da Srbija to pravo "potiskuje" na regionalnu razinu, drži upitnom opremljenost i ekipiranost manjinske redakcije, a podsjeća da hrvatski Srbi imaju predstavnika u Programskom vijeću HRT-a koje, među ostalim, bira ravnatelja javne televizije. Jednim od pitanja koja se "još nisu odledila" i na koje Zagreb i Beograd ne gledaju jednako jest i pitanje izravne zastupljenosti hrvatske manjine u srbijanskom parlamentu, rekao je Barišić. Uz razmatranje preporuka s prošle sjednice u Beogradu, članovi odbora raspravljat će u nastavku sjednice i o govoru mržnje u medijima i javnosti.
