Božinović predstavljao Hrvatsku na skupu o demokraciji u Krakowu
05.07.2010 07:23
ZAGREB, 4. srpnja 2010. Državni tajnik za politička pitanja Davor Božinović predstavljao je Republiku Hrvatsku na sastanku na visokoj razini, organiziranom povodom desete obljetnice osnivanja Zajednice demokracija, koji se od 2. do 4. srpnja 2010. godine održao u Krakowu, priopćeno je iz Ministartva vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI).
Zajednica demokracija predstavlja pokret koji je nastao na američko-poljsku inicijativu, a zalaže se za jačanje demokratske vladavine, te podupire inicijative i aktivnosti koje za cilj imaju podržavanje demokratskih procesa i jačanje demokratskih institucija u svim zemljama svijeta.
Sastanak je okupio preko 70 visokih izaslanstava zemalja širom svijeta, a sudionicima su se uvodno obratili državna tajnica SAD-a Hillary Clinton, bivša državna tajnica SAD-a Madeleine Albright, ministar vanjskih poslova Republike Poljske Radoslaw Sikorski te ministar vanjskih poslova Republike Litve Audronius Azubalis, zemlje koja trenutačno predsjeda Zajednicom.
Državna tajnica Clinton otvorila je sastanak visoke razine posebice izdvojivši kako je za prosperitet svake države neophodna suradnja vladinog sektora, gospodarskih subjekata i civilnog društva. Upozorila je kako slabljenje građanskih sloboda i prijetnje civilnom društvu u pojedinim zemljama svijeta dovode demokratizaciju u opasnost.
Državni tajnik Božinović svojim je sudjelovanjem na ministarskom panelu o budućnosti demokracije dao podršku postignućima Zajednice demokracija ostvarenim u proteklih deset godina i sadržaju zajedničke izjave kojom su se države obvezale uložiti dodatne napore kako bi Zajednicu pretvorili u jedinstven forum putem kojeg će se intenzivnije raditi na jačanju i poštivanju vladavine prava, međunarodnih normi, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti na svjetskoj razini.
Napomenuo je kako je Republika Hrvatska ostvarila značajne rezultate u izgradnji demokratskog sustava koji je, nakon razdoblja konflikta, uvelike potpomogao cjelokupnom razvoju zemlje, što ukazuje na to kako su demokracija i razvojna pitanja nerazdvojni procesi. Uz vladine strukture i međunarodne organizacije, veliku ulogu i važnost u procesu demokratizacije društva imaju civilno društvo i nevladine udruge, kojih je u Hrvatskoj više od 36.000.
Osim toga, Republika Hrvatska prepoznaje dodatnu vrijednost koju pruža članstvo u Europskoj uniji i NATO-u u smislu jačanja demokracije, stabilnosti i cjelokupnog razvoja zemlje. Stoga Hrvatska snažno podupire i zagovara proširenje i promicanje euroatlantskih standarda sigurnosti i stabilnosti kroz izgradnju demokracije i na ostale zemlje, posebice one u jugoistočnoj Europi te ulaže napore u iznalaženju zadovoljavajućih rješenja za otvorena pitanja koja bi mogla ugroziti demokratizaciju i razvoj regije.
U završnoj "Krakovskoj deklaraciji", između ostalog, ističe se da su demokratski procesi u mnogim dijelovima svijeta u zastoju zbog suočavanja s konkurencijom drugih političko-ekonomskih modela. Također, sudionici su se suglasili da, skupa s demokratskim aktivistima i svima koji su predani demokratskim procesima, izrade novu globalnu agendu Zajednice demokracija kako bi povećali njezinu učinkovitost i intenzitet djelovanja.
