Sabor: oporba upozorava na nedovoljnu iskorištenost HBOR-a
08.07.2010 07:24
ZAGREB, 7. srpnja 2010. Saborski klubovi poduprli su izvješće o poslovanju Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u 2009. iako je oporba upozorila na nedovoljno iskorišten potencijal HBOR-a u vrijeme krize.
Zlatko Koračević (HNS/HSU) istaknuo je da su mogućnosti HBOR-a daleko veće nego što mu ih daje vlada, koja, kako je rekao, nema znanja ni odgovornosti potaknuti rast posrnuloga gospodarstva. Vladu je prozvao za izostanak gospodarske strategije, da još nije odredila koje gospodarske grane država treba poticati ni okvir za punu iskorištenost HBOR-a u kreditiranju gospodarstva.
"Za to treba znanja i odgovornosti, kojih očito nema u hrvatskoj vladi", poručio je Koračević, ističući da hrvatsko gospodarstvo teško može očekivati bilo kakav rast sve dok vlada "ne preuzme odgovornost i iskoristi sve alate koji su joj na raspolaganju da pomogne gospodarstvu".
Njegovo mišljenje dijeli i Davor Bernardić (SDP), koji je također upozorio na nedovoljnu iskorištenost HBOR-a. Apsurdnim je ocijenio da HBOR velika kreditna sredstva izdvaja za likvidnost i isplatu plaća, dakle za ono što neće potaknuti razvoj gospodarstva, "nego nastaviti pretakati iz šupljeg u prazno i jesti svoju supstancu". Bernardić izlaz vidi u prijevremenim izborima i novome, boljem gospodarskom programu koji bi jamčio oporavak i napredak.
Suprotno oporbenjacima, Klub HDZ-a hvali kreditne aktivnosti HBOR-a iz kojih se, po riječima Gorana Marića, vidi da su "u pravo vrijeme usmjerene tamo gdje je najpotrebnije". Ponovno je prozvao poslovne banke koje su, suprotno od banaka u Europi, povećavale pasivne kamatne stope, smanjivale kreditne aktivnosti, čak i povećavale kamatne stope za kreditne plasmane.
"U takvim uvjetima glavni je teret pao na HBOR, u takvim je uvjetima HBOR odgovorio i bio ključna prevaga za uzdržavanje hrvatskoga gospodarstva u ovim prijelomnim vremenima", poručio je Marić. Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev izvijestio je da je "bilančna suma banke u 2009. iznosila 20,8 milijarda kuna", što je povećanje od 11 posto u odnosu prema 2008., te da je odobreno kreditnih plasmana od 6,2 milijarde kuna za ukupno 1202 projekta. Od ukupnih kreditnih plasmana, 14 posto usmjereno je tzv. velikom gospodarstvu, 16 posto malomu i srednjem poduzetništvu, dva posto za infrastrukturu i čak 68 posto za poticanje izvoza budući da su krizom, rekao je Kovačev, najviše pogođeni upravo izvoznici.
Ukupno poslovanje HBOR-a u 2009. iznosilo je 8,7 milijarda kuna, a ukupna aktivnost te banke od njezina osnutka 1992. kreće se oko 80 milijarda kuna. HBOR je u 2009. ukupno uprihodio 944 milijuna kuna, uz rashode od 778 milijuna kuna, što mu je donijelo dobit od 166 milijuna kuna.
