Sabor počeo raspravu o prijedlogu novoga Zakona o HRT-u
13.07.2010 07:27
ZAGREB, 12. srpnja 2010. Hrvatski sabor je počeo objedinjenu raspravu o prijedlogu novoga Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), te o prijedlogu izmjena spomenutog zakona.
Prijedlog novoga zakona, o kojemu Sabor raspravlja u prvom čitanju, definira HRT kao javnu ustanovu koja pruža javne medijske usluge, a ne određuje ustrojstvo te medijske kuće, već to prepušta Statutu. Precizno je definirano koje su to javne usluge koje HRT treba pružati, a kao novina se predviđa potpisivanje ugovora između vlade i HRT-a na petogodišnje razdoblje (prvi bi se potpisivao na razdoblje od tri godine), kojim bi se odredile programske obveze nacionalnog radija i televizije te izvor i iznos sredstava za njihovo emitiranje.
Državna tajnica Ministarstva kulture Nina Obuljen istaknula je da će tako predviđen ugovor olakšati rad Programskog vijeća HRT-a u nadzoru programskih sadržaja, budući da će, kazala je, utvrditi jasna mjerila za obavljanje javne funkcije i transparentno financiranje. "Javnost će znati što plaća", naglasila je. Prema predloženom zakonu, HRT bi imao upravu s predsjednikom i dva člana, koje bi zajednički birali Programsko vijeće i Nadzorni odbor, koji bi imao pet članova (četiri bi na prijedlog vlade imenovao Sabor, a jedan bi bio imenovan na prijedlog Radničkog vijeća HRT-a) koji bi imenovao ravnatelja HRT-a.
Nadzorni bi odbor nadzirao financijsko poslovanje HRT-a (primjerice, donosio bi financijski plan, utvrđivao plaće i druge naknade). Što se Programskog vijeća tiče, u zakonu su ponuđene dvije alternative - Vijeće s 15 članova koje bi izravno imenovale za to točno propisane civilne udruge ili Vijeće s 11 članova koje bi birao i razrješavao Sabor na prijedlog Odbora za medije. Programsko bi vijeće imenovalo glavne urednike na prijedlog Uprave i nakon provedenog izjašnjavanja novinara i urednika.
HRT bi se i dalje financirao i sredstvima od pristojbe (određivao bi je Nadzorni odbor u visini 1,5 posto prosječne neto plaće u državi za prethodnu godinu) i komercijalnim prihodima od oglašavanja (devet minuta dnevno uz ograničenje na maksimalno šest minuta u udarnom terminu između 18 i 22 sata). Predloženim izmjenama Zakona predviđa se smanjenje pristojbe s 80 na 60 kuna ili za 25 posto, što u vladi tumače kao antirecesijsku mjeru kojom žele pomoći građanima u vrijeme krize. O vladinim prijedlozima raspravljaju saborski klubovi.
