Ministar uprave Davorin Mlakar kazao je da se, u cilju daljnjeg ograničavanja utjecaja politike na nadzorne i upravne odbore trgovačkih društava u državnom vlasništvu, predlaže da članove tih tijela imenuje skupština društva na prijedlog vlade i na temelju javnog natječaja.
Zakonskim se izmjenama proširuje krug dužnosnika na koje se odnosi Zakon - u taj krug ulaze i članovi Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave. Utvrđeno je da su podaci koje dužnosnik podnosi Povjerenstvu, kao i podaci o promjenama imovine za vrijeme obnašanja dužnosti, javni te se mogu objaviti bez suglasnosti dužnosnika - prema važećem zakonu, objavljuju se samo podaci o imovini koju dužnosnik prijavi na početku mandata.
Dužnosnicima se onemogućuje stupanje u poslovni odnos s tijelom javne vlasti u kojem obnaša dužnost (imaju li više od 20 posto udjela u tom društvu), i to za vrijeme obnašanja dužnosti kao i godinu dana nakon prestanka obnašanja javne dužnosti. Predviđa se i mogućnost izricanja sankcije dužnosniku koji ne podnese Povjerenstvu izvješće o imovnom stanju na početku mandata - važeći zakon takvu mogućnost propisuje samo za izvješće po prestanku obnašanja dužnosti.
Povjerenstvo bi kao sankciju moglo izreći i prijedlog za razrješenje od javne dužnosti. Ova se sankcija predviđa za najteže oblike kršenja Zakona i to onda kada se radi o namjernom prikrivanju imovine od strane dužnosnika. Josip Leko (SDP) tu i druge, kako ih je nazvao, represivne ovlasti Povjerenstva smatra lošim rješenjem, jer je na Povjerenstvu, kazao je, da nadzire, a ne kažnjava. "Povjerenstvo bi trebalo biti oči i uši demokratske hrvatske javnosti da li političari svoju dužnost obavljaju u javnom ili privatnom interesu", rekao je Leko. U Povjerenstvu, dodao je, trebaju sjediti moralni i pošteni ljudi koji će nadzirati politiku na državnoj i lokalnoj razini, dok se izricanjem sankcija trebaju baviti institucije poput Državnog odvjetništva, policije, državne uprave.
Krunoslav Markovinović (HDZ), pak, podupire veće, pa i represivne ovlasti Povjerenstva, budući da sukoba inetersa, upozorio je, ima sve više, a oporba odredbe o sukobu interesa tumači kako joj odgovara. Dokaz tomu vidi u, kako je rekao, tome da je gradonačelnik Koprivnice Zvonimir Mršić zaposlio kćer županijske državne odvjetnice koja je protiv njega vodila istragu, ocijenivši da je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko s pravom na to reagirao kada je tamošnje tužiteljstvo odbacilo kaznenu prijavu protiv Mršića. "Pa tko će drugi reagirati nego ministar policije? Zar ćemo šutjeti svi skupa, a korupcija se širi", upitao je Markovinović.
Sumnje u sukob interesa iznio je i za predsjednika Nacionalnog antikorupcijskog vijeća i riječkog dogradonačelnika Željka Jovanovića, "koji na velika usta sve nas brani od korupcije, a gradska tvrtka Rijeka Šport svaku investiciju utrostručava". "Je li sukob interesa i kada predsjednik Odbora za medije (SDP-ovac Nenad Stazić) dva mjeseca provodi s Radom Šerbedžijom na moru. Neko korist ima od toga jer bi u protivnom bio ovdje i obavljao svoju dužnost za koju prima plaću", rekao je Markovinović i izazvao burne reakcije iz SDP-ovih klupa. Šime Lučin (SDP) je neprihvatljivim za demokratsko društvo i pritiskom na pravosuđe nazvao reakciju ministra Karamarka na odbacivanje kaznene prijave protiv Mršića, ističući da je po
Ustavu i zakonu pravosuđe neovisno i da ne trpi takve pritiske. Da je riječ o nedopustivom pritisku smatra i njegova stranačka kolegica Željka Antunović, koja ističe da, po logici MUP-a i HDZ-a, ni jedan gradonačelnik ne bi nikoga mogao zaposliti.
Damir Kajin (IDS) upozorava da micanje politike iz nadzornih odbora državnih poduzeća ne znači bolje poslovanje i da neće biti sukoba inetersa. "Pa i gospodarski su sustav vodili 'stručnjaci', a sve je propalo", rekao je Kajin. Silvano Hrelja (HNS/HSU) prigovorio je, pak, na nedovoljnu umreženost svih insititucija i tijela koje se bave suzbijanjem korupcije.
