Čobanković razgovorao s troje povjerenika Europske komisije
19.07.2010 07:24
BRUXELLES, 16. srpnja 2010. Hrvatski ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković je razgovarao s troje povjerenika Europske komisije koji su nadležni za tri poglavlja u pristupnim pregovorima i u kojima je Hrvatska pri kraju pregovaračkog procesa.
Čobanković se sastao s povjerenikom za zdravstvo i zaštitu potrošača Johnom Dalijem, povjerenicom za pomorska pitanja i ribarstvo Mariom Damanaki i povjerenikom za poljoprivredu i ruralni razvoj Dacianom Ciolosom.
Glavne teme razgovora bila su tri poglavlja 11, 12 i 13 - Poljoprivreda i ruralni razvoj, Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika i Ribarstvo. Za poglavlje 12 Sigurnost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika sve je tehnički spremno i ono bi trebalo biti zatvoreno na predstojećoj međuvladinoj konferenciji o pristupanju 27. srpnja.
"Na sastanku s povjerenikom Dalijem rečeno nam je da je Komisija na tehničkoj razini donijela odluku da se poglavlje 12 zatvara. To je iznimno zahtjevno poglavlje jer ono čini više od trećine europske pravne stečevine. Osim zakonodavnog usklađivanja, trebalo je uskladiti naše objekte za preradu proizvoda animalnog podrijetla, pojačati administrativne kapacitete i nadzorne službe", rekao je Čobanković. U poglavlju Poljoprivreda i ruralni razvoj, koje također spada među najteža poglavlja u pristupnim pregovorima, Hrvatska je praktički ispunila sva mjerila došla u fazu otvaranja razgovora o poljoprivrednim poticajama.
Čobanković je rekao da će Hrvatska u predstojećim pregovorima, koji "nimalo neće biti lagani" tražiti nešto povoljniji položaj nego što ga je ostvarilo 12 zemalja koje su zadnje ušle u Europsku uniju kada je riječ o poljoprivrednim poticajima. Dvanaest zemalja, koje su u EU ušle 2004. i 2007. godine, u prvoj godini članstva mogle su povući 25 posto od financijskog paketa odobrenog za poljoprivredne poticaje, a onda se taj postotak svake godine povećavao do punog iznosa.
Hrvatska će, rekao je Čobanković, tražiti da udio izravnih plaćanja iz europskog proračuna u prvoj godine članstva, očekuje se da će to biti 2012., bude iznad 25 posto. Hrvatska će također tražiti da iz svoga državnog proračuna sudjeluju u izravnim plaćanjima poljoprivrednicima u iznosu od preko 70 posto od odobrenog financijskog paketa EU-a. Krajem prošle godine, Europska unija je odobrila financijski paket za Hrvatsku, prema kojem će ona godišnje moći povlačiti 373 milijuna eura izravnih plaćanja poljoprivrednim gospodarstvima, za mjere ruralnog razvoja 352 milijuna eura i za ribarstvo 37 milijuna eura.
Čobanković je rekao da je Europska komisija već evidentirala veliki napredak kada je riječ o uspostavi Agencije za plaćanja, što je bilo jedno mjerila za zatvaranje u poglavlju o poljoprivredi. Na sastanku s povjerenikom Dacianom Ciolosom bilo je riječi o kvotama za šećer, gdje je dogovor vrlo blizu te o dodatnoj financijskoj omotnici za minirana poljoprivredna zemljišta.
U poglavlju Ribarstvo, dva od tri mjerila za zatvaranje mogu se smatrati ispunjenima, a treće je pri samom kraju. "Ostalo je pregovarati o izuzećima u vezi s korištenjem tradicionalnih alata u ribarstvu, izuzeća u pogledu malog ribolova te o sufinanciranju ribolova na otocima", rekao je Čobanković. Hrvatska želi zadržati uporabu tradicionalnih ribarskih alata, koji nisu u skladu s propisima EU-a i tu traži izuzeće. Mali ribolov je također jedna od hrvatskih specifičnosti.
Čobanković je najavio da će u rujnu biti održan sastanak s Europskom komisijom na kojoj ona očekuje od Hrvatske da iznese plan kako ona vide reguliranje pitanja malog ribolova. Malim ribolovom smatra se ribarenje za osobne potrebe, koje smije obavljati fizička osoba uz uporabu ograničenih vrsta i količinu ribolovnih alata i opreme u najviše tri ribolovne zone. Ulov se koristi isključivo za osobne potrebe i ne smije se stavljati u promet.