Plenković: Belgija vidi RH vrlo skoro kao članicu EU-a
23.07.2010 07:24
BRUXELLES, 22. srpnja 2010. Belgija vidi Hrvatsku kao članicu Europske unije u najskorije vrijeme i spremna je, kao predsjedateljica Unije, organizirati još najmanje dvije međuvladine konferencije o pristupanju, osim one koje će se održati sljedeći tjedan, izjavio je u Bruxellesu državni tajnik za europske integracije Andrej Plenković.
Plenković je u Bruxellesu razgovarao sa svojim belgijskim kolegom, državnim tajnikom za europske poslove Olivierom Chastelom. "Dojam je da Belgija vidi Hrvatsku kao članicu u najskorije vrijeme. Osim međuvladine konferencije o pristupanju koja će se održati sljedeći utorak, Belgija je najesen spremna organizirati još najmanje dvije pristupne konferencije i učiniti maksimum napora da mi u tehničkom pogledu napravimo napredak koji bi nas doveo do završetka pregovora u samom početku mađarskog predsjedništva počekom 2011. godine", rekao je Plenković nakon razgovora sa Chastelom.
Osim susreta s belgijskim kolegom, Plenković je imao još dva susreta u Europskoj komisiji. Na sastanku s glavnim ravnateljem Glavne uprave Europske komisije za regionalnu politiku Dirkom Ahnerom razgovarao je o izradi nacrta Akcijskog plana Dunavske strategije, koja bi trebala biti prihvaćena tijekom mađarskog predsjedanja u prvoj polovici sljedeće godine.
Na sastanku su sudjelovali i predstavnici drugih resora, regionalnog razvoja i prometa te predstavnici dviju istočnih hrvatskih županija. "Od samog početka uključili smo Vukovarsko-srijemsku i Osječko-baranjsku županiju, koje su najviše pogođene ratom i koje su pretrpjele najveće ratne štete, u definiranje ključnih prioriteta Dunavske strategije, bilo da je riječ o prometnim pravcima, energetskim pitanjima, zaštiti okoliša, turizma ili kulturnoj suradnji", rekao je Plenković.
Plenković se također sastao i s Luisom Romeerom Requenom, glavnim ravnateljem Pravne službe za Europske komisije, s kojim je razgovarao o procesu verifikacije europske pravne stečevine na hrvatski jezik. Sveukupna pravna stečevina, koja obuhvaća oko 107 tisuća stranica, mora biti prevedena, pravno verificirana i objavljena u službenom glasilu Europske unije prije ulaska Hrvatske u članstvo. "Mi već osam godina, svojim sredstvima i sa svojim prevoditeljima, sustavno prevodimo 107 tisuća stranica europske pravne stečevine. Sada u zadnjoj fazi važno je da stručne službe Europske komisije, Parlamenta i Vijeća verificiraju da je hrvatska inačica pravne stečevine sukladna izvorniku", rekao je Plenković. Europska komisija je već zaposlila nekoliko hrvatskih pravnika-lingvista koji rade na verifikaciji prijevoda.
