Vrhovni sud: Glavaš kriv, ali mu kazna smanjena s deset na osam godina zatvora

Vrhovni sud je na internetskim stranicama objavio presudu od 2. lipnja kojom je prvooptuženom Glavašu preinačio prvostupanjsku presudu zagrebačkog Županijskog suda te mu jedinstvenu zatvorsku kaznu smanjio s deset na osam godina.

Sud je utvrdio da je Glavaš počinio jedno kazneno djelo protiv civilnog stanovništva, potvrdivši kao pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je Glavaš imao efektivnu zapovjednu moć nad Zaštitnom četom te da je znao da su njezini pripadnici nezakonito uhićivali i zlostavljali srpske civile, a ništa nije poduzeo da to spriječi.

Prvostupanjski je sud, po ocjeni Vrhovnog, iznio niz dokaza iz kojih proizlazi da je Glavaš imao stvarnu zapovjednu moć nad tom postrojbom, neovisno o tome što je formalni zapovjednik bio Nikola Jaman, a tadašnji zapovjednik obrane Osijeka Franjo Peić. O Glavaševoj stvarnoj političkoj i vojnoj moći svjedoči i, stoji u presudi, činjenica da je Čedomir Vučković, koji je navodno pokušao atentat na Glavaša, a u suštini nevina žrtva ratnog zločina, krenuo usmrtiti baš Glavaša, iako su se u toj zgradi tada nalazili i drugi zapovjednici obrane grada. To što oni nisu imali saznanja o zločinima i privođenju civila u prostorije sekretarijata narodne obrane, što su u svjedočkim iskazima istaknuli primjerice Vladimir Šeks i Karl Gorinšek, za sud i nije bilo odlučno za utvrđivanje Glavaševe kaznene odgovornosti koja je, smatra sud, nedvojbeno utvrđena drugim činjenicama u prvostupanjskom postupku. Odbačeni su Glavaševi prigovori na vjerodostojnost krunskog svjedoka Krunoslava Fehira, kojega se u žalbi navodi kao psihički bolesnu osobu sumnjivih moralnih i drugih kvaliteta, budući da je Fehirovo te svjedočenja drugih svjedoka potvrđeno drugim dokazima.

Vrhovni sud je i stava da je iskaz optužene Gordane Getoš Magdić, kojim je povezala Glavaša sa zločinima nad srpskim civilima na Dravi u slučaju "Selotejp", pouzdan i jasan dokaz da je Glavaš njoj i suoptuženom Ivici Krnjaku naložio osnivanje Samostalne uskočke satnije kao tajne grupe s ciljem uhićenja i likvidacija. I Glavašu i ostalim optuženicima Vrhovni sud je žalbe djelomično prihvatio u dijelu koji se odnosi na visinu kazne, dok je kao neosnovane odbio njihove žalbe na sam kazneni postupak, a odbijena je i žalba Državnog odvjetništva.

Drugooptuženom Ivici Krnjaku zatvorska je kazna smanjena s osam na sedam godina, a Gordani Getoš Magdić sa sedam na pet, Dini Kontiću i Zdravku Dragiću s pet na tri i pol godine, a Tihomiru Valentiću s pet na 4,5 godine zatvora. "Ovako izrečenim kaznama zatvora u odnosu na sve optuženike zločin će doživjeti potpunu osudu, njegovi počinitelji će dobiti pravednu kaznu, a sa stanovišta generalne prevencije ova presuda bit će jasna poruka svima da ratni zločin nikada ne može zastariti i da neće proći nekažnjeno", stoji u presudi Vrhovnog suda. Branimir Glavaš je nakon izricanja prvostupanjske presude lani u svibnju pobjegao u Bosnu i Hercegovinu čije državljanstvo također ima, dok se ostali osuđeni nalaze u pritvoru. Vrijeme provedeno u pritvoru bit će im uračunato u zatvorske kazne pa će Dino Kontić i Zdravko Dragić, koji su u pritvoru proveli više od tri godine, kaznu odslužiti za nekoliko mjeseci. Više od tri godine u pritvoru je i preostalo troje osuđenika. Glavaš je u pritvoru bio od travnja 2007. do siječnja 2008.