Zagreb i Ljubljana usklađuju tekstove diplomatskih nota o ratifikaciji arbitražnog sporazuma
26.08.2010 07:28
LJUBLJANA/ZAGREB, 25. kolovoza 2010. Pravne službe ministarstava vanjskih poslova Slovenije i Hrvatske usklađuju tekstove diplomatskih nota o ratifikaciji arbitražnog sporazuma, izjavio je glasnogovornik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Milan Balažic.
"Očekujemo da će postupak biti uskoro zaključen", rekao je Balažic na redovnoj tiskovnoj konferenciji za novinare, na kojoj se dotaknuo i odnosa s Hrvatskom, odnosno dogovora koji se rješavaju u kontaktima dviju vlada.
"Riječ je o uobičajenoj proceduri dogovora oko razmjene diplomatskih nota o okončanju unutarnjih poslova potrebnih da bi arbitražni sporazum stupio na snagu", rekao je za Hinu glasnogovornik MVPEI-a Mario Dragun. Balažic je potvrdio da se slovenska vlada prije tjedan dana službeno usprotivila pokušaju oporbe da zahtjevom ustavnom sudu o procjeni ustavnosti blokira razmjenu nota o ratifikaciji i konačnoj potvrdi arbitražnog sporazuma u obje države, kako bi se mogle nastaviti procedure oko formiranja budućeg arbitražnog vijeća za rješenje graničnog prijepora, ponovivši da bi zaustavljanjem postupka za Sloveniju moglo doći do štetnih i teško popravljivih posljedica u međunarodnim odnosima.
Arbitražni sporazum s Hrvatskom u Sloveniji je stupio na snagu 31. srpnja, a prethodno je ratificiran u parlamentu i naknadno potvrđen na referendumu. Razmjenom diplomatskih nota on će postati međunarodno važeći sporazum koji obvezuje ugovorne strane. Što se tiče dogovora premijera Boruta Pahora i hrvatske premijerke Jadranke Kosor u Bohinju oko Ljubljanske banke, to jest da se u tromjesečnom roku nađu rješenja koja će biti u skladu s međunarodnim ugovorima, a da se pri tome zadovolji interes individualnih štediša, Balažic je ponovio stajalište Ljubljane da je riječ o sukcesijskom pitanju koje se treba riješiti pregovorima svih zemalja nasljednica SFRJ.
"Nije riječ isključivo o bilateralnom pitanju (s Hrvatskom), nego o pravnom načelu poštivanja potpisanih dogovora", rekao je Balažic, ustvrdivši da je pitanje stare devizne štednje potrebno riješiti novim krugom pregovora u okviru baselske Banke za međunarodna poravnanja (BIS) jer je tako određeno sukcesijskim ugovorom nasljednica SFRJ iz Beča 2002. godine koji su potpisale države sukcesorke.
Balažic je dodao da je nemogućnost djelovanja Nove Ljubljanske banke (NLB) u Hrvatskoj "anomalija" s obzirom na europske direktive i da Hrvatska prije ulaska u EU to mora riješiti u sklopu zatvaranja poglavlja o slobodnom protoku kapitala.
