"Što se tiče vlade, zbog zaštite hrvatskih građana, nema smanjenja plaća i mirovina, jer oni moraju školovati djecu, kupiti kruh, krvavo raditi i zaraditi novac", kazala je Kosor.
Glavni temelj i kriterij koji nas je vodio pri izradi rebalansa je društvena ravnoteža, standard građana i poticanje optimizma kod građana budući da smo svjesni situacije da potrošnja opada, a istodobno raste štednja u bankama. "Hrvatska nije u dubokoj fiskalnoj krizi, Hrvatska nije Grčka već svoje javne financije vodi uredno i pravovremeno podmiruje inozemne i domaće obveze", naglasila je premijerka dodajući kako to govori zbog svih onih koji "obmanjuju javnost".
Kako je rekla, u javnosti se govorilo da bi se rebalansom državni proračun mogao smanjiti i za 10 milijardi kuna, a to je, istaknula je, nemoguće bez rezanja plaća i mirovina. "Bez rezanja rodiljnih naknada, plaća, mirovina, naknada za socijalno ugrožene, ne možete doći ni do pet, a kamoli do 10 milijardi kuna", kazala je. No, vlada je nakon brojnih razgovora sa socijalnim partnerima, poljoprivrednicima, savjetnicima, odlučila "stati na stranu onih kojima je danas uistinu teško i koji strahuju što će biti sutra, ali smo se isto tako odlučili da rashode državnog proračuna zamrznemo u 2011. i 2012. godini".
"Donijeli smo i odluku da se nastave razgovori s bankama i financijskim sektorom da vidimo kako oni mogu pridonjeti rješavanju krize i izlasku iz nje i kako bi teret koji podnosimo bio ravnomjerno raspoređen", dodala je. Smatramo, kazala je, da se i banke moraju uključiti jer one posluju u Hrvatskoj i građani u njima štede, a štednja se povećava. "Vjerujem da će razgovori s njima biti uspješni i kako će participirati u izlasku iz krize", ustvrdila je.
Odgovorila je, kako je rekla i na spekulacije u javnosti, da njeni savjetnici za gospodarstvo odlaze iz tima. "To nije istina i to odlučno demantiram, dapače oko glavnih odrednica rebalansa sam se upravo s njima konzultirala. Rebalans su podržale sve sindikalne središnjice i načelno HUP, a u mnogim elementima i predsjednik države", dodala je. Naglasila je kako je Vlada napravila brojne uštede, a svaka od njih, izazvala je otpor i negativne reakcije.
Kao primjer je navela racionalizaciju zagrebačkih bolnica kad se, kako je rekla, za uštedu od 2 milijuna kuna reklo da je riječ o "pišljivih 20 milijuna". "Vlada misli da je 20 milijuna novca poreznih obveznika golem novac i svaka lipa je proračunskog novca golem novac. To je moje mišljenje, a vi će te naravno dokazivati suprotno", poručila je oporbi dodavši da je "i čelnik oporbe poručivao da će, ako se smanje plaće, oni njih vratiti kad dođu na vlast".
Odgovorila je i na kritike da se vladin Program gospodarskog oporavka ne provodi kazavši kako se provode sve njegove mjere, a efekti, ocijenila je, vidjet će se u 2011. "Vlada će ispuniti ciljeve zadane Programom gospodarskog oporavka i sigurno da će se trendovi u idućoj godini preokretati. Mislim da 2011. možemo dočekati s umjerenim optimizmom", ocijenila je premijerka poručivši da svi oni koji govore o tome da se štednja može provesti na svim stavkama "moraju reći konkretno i uprijeti prstom".
Osvrnula se i na kritike da se rebalansom povećava deficit i rekla kako u Europi brojne zemlje imaju deficit veći od rebalansom predviđenih 4,2 posto BDP-a. "Deficit koji se predlaže neće uvesti Hrvatsku u dužničko ropstvo i neće produbiti krizu", naglasila je. Dodala je da je Vlada prije donošenja proračuna za ovu godinu, "vodeći računa o tome što je zbilja u Hrvatskoj", krenula u mnogobrojne racionalizacije, pa su tako, navela je, smanjene plaće državnim i javnim službama za 6 posto, državnim dužnosnicima za ukupno 15 posto, za 10 posto plaće koje se isplaćuju po posebnim propisima (hrvatski ratni vojni invalidi), te saborskim zastupnicima za ukupno 20 posto. "Na ime svih tih odluka, uspjeli smo postići to da su postignute dodatne uštede od gotovo 3,5 milijardi kuna. Da nije bilo tih dodatnih mjera proračun bi za 2010. morao za toliko biti veći", rekla je i dodala da su uštede planirane i osnivanjem jedinstvenog Ureda za javnu nabavu, smanjenjem broja državnih agencija, smanjenjem naknada za članstvo u nadzornim odborima tvrtki.
Govoreći o povećanju sredstava koja su rebalansom predviđena za mirovine, naknade za nezaposlene, aktivnu politiku zapošljavanja, naknadu štete od elementarnih nepogoda i poticaje, Kosor je ustvrdila da su ta povećanja nužna i ne mogu se preskakati. "Vjerujem da nema nikoga od vas koji će reći da to ne treba osigurati", kazala je. Ocijenila je kako je rebalans koji predlaže "zaista izbalansiran", te pozvala zastupnike da ga prihvate.
