Švedska nakon izbora u kaosu; zasad izgledna manjinska vlada

Vladajuća koalicija "Savez desnog centra" - u kojem su Umjerena stranka premijera Fredrika Reinfeldta, Liberalna stranka, Kršćansko-demokratska stranka i Stranka centra - nakon 99 posto prebrojanih glasova osvojila je 49,2 posto glasova, odnosno 172 zastupnička mjesta u parlamentu u kojem sjedi 349 zastupnika.

No, unatoč dosta uvjerljivoj pobjedi nad oporbenom koalicijom lijevog centra, koja je osvojila 43,7 posto glasova i 157 zastupničkih mandata - u vladajućoj koaliciji nemaju razloga za pretjerano slavlje jer su izgubili apsolutnu većinu u parlamentu i za sigurnu im je vladavinu potrebna potpora krajnje desne, protuuseljeničke stranke Švedskih demokrata, koji su prvi put u povijesti te zemlje prešli izborni prag i ušli u parlament, osvojivši 5,7 posto glasova.

No vladajuća koalicija nipošto ne želi političku suradnju sa strankom čije temeljne postulate velik dio Šveđana doživljava rasističkim. "Bio sam jasan... Nećemo surađivati sa Socijalnim demokratima niti ćemo ovisiti o njima", rekao je Reinfeldt. Švedski demokrati vuku korijene iz neonacističkih pokreta iz 80-ih i 90-ih godina 20. stoljeća, ali su u ovom stoljeću uložili velike napore da se odmaknu od te slike, i na lokalnim izborima 2006. prvi put uspjeli ostvariti značajnije rezultate.

Stranka se zalaže za smanjenje broja imigranata u Švedsku i njihovu asimilaciju, a ne integraciju u švedsko društvo te otvoreno kritizira muslimane i islam kao protivne švedskim vrijednostima. Izborna baza su im ponajprije nezaposleni, kojih je sve više, a rast popularnosti vremenski se poklopio sa sve većom potporom koju slične stranke uživaju u europskim zemljama, osobito susjednoj Danskoj. Iako su svaku zamisao o suradnji s njima odbili ne samo iz vladajuće, nego i iz oporbene koalicije lijevog centra, vođa Švedskih demokrata Jimmie Akesson (31) naglašava kako su sad postali politička snaga koju se ne može zaobilaziti.

"Očekujemo da se druge stranke prema nama ponašaju kao prema ravnopravnim partnerima i da budu spremne razgovarati s nama", rekao je Akesson. Nastojeći osigurati većinsku potporu u parlamentu, premijer Reinfeldt još je u nedjelju navečer neizravno najavio da će suradnju ponuditi stranci Zelenih, koja je sa 7,2 posto osvojenih glasova postala četvrta politička snaga u Švedskoj. No, ta stranka, koja je na izborima bila dio lijeve koalicije, u startu je odbacila takvu mogućnost.

"Naša je procjena da... od naših birača nismo dobili mandat za početak bilo kakvih pregovora sa Savezom, ni o ulasku u vladu ni o bilo kakvoj snažnijoj suradnji", rekla je supredsjednica švedskih zelenih Maria Wetterstrand. Drugi vođa zelenih Peter Eriksson pozvao je Reinfeldta da razgovara sa svim strankama ljevice, uključujući socijaldemokrate i stranku Ljevice, a ne samo sa zelenima. "Ostane li ovako, dogodit će se ono što je većina švedskih birača željela izbjeći: da o tome tko će vladati odlučuje ksenofobična stranka", rekao je politički analitičar sa sveučilišta u Goeteborgu Ulf Bjereld. Dramatičnost ovakvog ishoda izbora ističu i švedski mediji.

"Ponedjeljak je i vrijeme je da Šveđani promijene sliku o samima sebi", naglašava dnevnik Svenska Dagbladet. To je slika koju karakteriziraju "vlada desnog centra bez (natpolovične) većine, potučeni socijaldemokrati i stranka s krajnje ekstremističkim korijenima koja drži prevagu", stoji u komentaru. Ostane li vladajuća koalicija čvrsto pri odluci da ne surađuje sa Švedskim demokratima, a Zeleni da ne surađuju s vladajućom koalicijom, vrlo je izgledno da se Frederik Reinfeldt nađe na čelu manjinske vlade, suočen sa svim problemima koje takav odnos snaga povlači za sobom. No, još ima dva tjedna da pokuša izvući najviše što se može iz sadašnjeg stanja stvari, jer je u ponedjeljak najavio da će konačni izgled vlade objaviti neposredno uoči prve sjednice novog saziva parlamenta, zakazane za 5. listopada.