"Onaj dan kad je objavljena nagodba s Daimlerom, neposredno smo od američkih tijela tražili sve informacije, ali do sada nismo dobili potrebni materijal", rekao je Bajić, odgovarajući na pitanje SDP-ovca nenada Stazića kada se može očekivat rasplet te afere. Stazić se požalio da se taj slučaj u dijelu javnosti, ali i u Hrvatskom saboru koristi kao dokaz i "oblik političkih podmetanja" protiv nekih visokih dužnosnika.
Bajić mu je uzvratio da "zasigurno neće biti curenja podataka o toj aferi iz DORH-a", jer, kako je objasnio, ni osobno nema informacije o tome. Anu Lovrin (HDZ) zanimalo je jesu li točne tvrdnje da su austrijska državna tijela zatražila podatke o poslovanju Hypo banke u Hrvatskoj, ali da im traženi dokumenti nisu dostavljeni.
"Traženi su samo podaci vezani uz nekakva ulaganja na području Istre i to je dostavljeno", odgovorio je Bajić. Izvijestio je da je DORH 2007. poslao zamolnice Republici Austriji vezane uz poslovanje Hypo banke, ali da "te stvari ne funkcioniraju, bez obzira na pravnu pomoć i bez obzira na to što koristimo Eurojust i druge institucije". Naglasio je pritom da za nedostavljanje podataka nisu kriva austrijska pravosudna tijela, jer ona takve podatke nemaju.
Bajić je izvijestio i da su predstavnici parlamenata Koruške i Republike Austrije tražili pomoć DORH-a oko afere Hypo, ali da im je odgovoreno da DORH nema potrebne dokumente, jer se oni nalaze u Austriji. Izrazio je nadu da će austrijski parlament napraviti sve da od Hypo banke dobije potrebne dokumente te u tom smislu pozdravio osnivanje pododbora saborskog Odbora za unutarnju politiku, koji bi na tom poslu trebao surađivati s austrijskim parlamentom. Podnoseći izvješće o radu državnih odvjetništava, Bajić je ocijenio da je DORH ispunio svoje zakonske zadaće.
Izvijestio je da je uspješnost optužnica visoka, a da u "uskočkim" predmetima iznosi čak 94,2 posto. Tomu je, smatra, značajno pridonijelo stupanje na snagu novog Zakona o kaznenom postupku, koji je, "unatoč otporu koji mu je pružao dio stručnjaka", DORH-u značajno olakšao posao kad je riječ o najtežim oblicima zlouporabe droge, korupcije i organiziranog kriminala te ratnih zločina. Bajić je izvijestio da je DORH poduzeo posebne izvidne mjere protiv 873 osobe, a najčešće je riječ o prisluškivanju telefona. Izvijestio je i da je neposrednom optužbom rezultiralo 47,9 posto kaznenih prijava, dok ih je 41,3 posto odbačeno.
S obzirom na visok postotak odbačaja, Nenada Stazića zanimalo je što DORH poduzima protiv onih koji podižu lažne kaznene prijave. "Kaznene prijave prati i medijska kampanja, pa se događa da se podnesu lažne prijave i odmah dostave medijima. Odgovornost za to ne snosi nitko, a oni protiv kojih je prijava podnesena do njezina su odbačaja izloženi javnom linču", kazao je Stazić. Dodao je da je posebno zabrinjavajuće kad takve prijave podnesu državna tijela, a napose policija, a često se, kaže, radi o prijavi protiv državnih ili lokalnih dužnosnika ili drugih javnih osoba.
Bajić mu je odgovorio da je odbačaja onoliko koliko ih mora biti, s obzirom na načelo legaliteta, a da je, kad je riječ o odgovornosti podnositelja, DORH na skliskom terenu, jer s jedne strane potiče prijavljivanje kaznenih djela, a s druge strane mora djelovati protiv lažnih prijava, za koje je teško dokazati da su podnesene u zloj namjeri, odnosno s umišljajem. Požalio se i da ga je jedan osuđenik za gospodarski kriminal prijavio zbog zlouporabe položaja, a u parnici zatražio odšetu od 28 milijuna kuna.
