Vlada tim zakonskim prijedlozima, u skladu s ustavnim promjenama iz lipnja, kani osigurati samostalnost i neovisnost sudbene vlasti. Državno sudbeno vijeće (DSV) koje bira suce i Državno odvjetničko vijeće (DOV) koje bira državne odvjetnike, uređuju se kao neovisna pravosudna tijela koja skrbe za neovisnost sudbene vlasti, a čini ih po 11 članova.
U DSV-u bi sjedilo sedam članova iz reda sudaca koje bi tajnim glasovanjem biralo posebno povjerenstvo sastavljeno od svih sudaca, dva sveučilišna profesora pravnih znanosti biralo bi posebno tijelo koje bi zastupalo sve profesore, dok bi Hrvatski sabor u DSV trebao birati dva zastupnika, po jednog iz vladajućih i oporbe. Isto bi bilo i u DOV-u, pri čemu bi umjesto sudaca o izboru svojih kolega odlučivali zamjenici državnog odvjetnika. Nova izborna procedura tako isključuje Sabor.
Članove DSV-a i DOV-a do sada je imenovao Sabor, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe. DSV bi preuzeo ovlasti ministra pravosuđa kod imenovanja i razrješenja predsjednika sudova, a odlučivao bi i o napredovanju, premještanju te, kao i do sada, stegovnoj odgovornosti sudaca. Državne odvjetnike, pak, više ne bi imenovao glavni državni odvjetnik, već bi ih birao DOV. DSV bi po novom vodio i provjeravao imovinske kartice sudaca, pa bi se i proširio krug stegovne odgovornosti za suce - ako ne dostave ili neistinito ispune imovinsku karticu. Izmjene Zakona o sudovima uređuju ustrojstvo sudova te prava i dužnosti sudaca, a Zakon se usklađuje s predloženim novim Zakonom o DSV-u.
Predloženi pravosudni paket u raspravi su podržali svi zastupnički klubovi, a Vesna Pusić je u ime HNS/HSU-a te zakone nazvala najvažnijima koje donosi aktualni saziv parlamenta. Ovi zakoni, a ponajprije o DSV-u, trebali bi biti temelj da se loša situacija u pravosuđu koju imamo, a koja je nastala u 90-im godinama prošlog stoljeća pod velikim pritiskom politike, ne nastavlja i dalje, kazala je. "Svatko tko je čekao na presudu po pet, deset ili petnaest godina zna zašto je ovo važno", naglasila je Pusić te najavila više amandmana. Među njima je i onaj da se javno objavi (na internetu) rang lista kandidata za suce i državne odvjetnike, jer je to, ističe, i obveza za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23.
HNS amandmanom predlaže i da se DSV po novoj proceduri bira najkasnije četiri mjeseca od stupanja na snagu zakona, a ne godinu dana kako je predloženo. Ana Lovrin je u ime HDZ-a naglasila da Hrvatska ovim zakonima preuzima europsko načelo u odabiru najkvalitetnijih i najsposobnijih kandidata za suce i državne odvjetnike. "Izborna tijela potpuno će biti lišena utjecaja druga dva stupa vlasti, izvršne i zakonodavne", poručila je Lovrin. Ingrid Antičević Marinović (SDP) ocijenila je da bi nove zakonske odredbe trebale odgovoriti na pitanje "kako doći do osobe koja će biti svećenik pravde", odnosno kako na najobjektivniji način odabrati najkvalitetniji pravosudni kadar. S obzirom na odredbu da članovi DSV-a i DOV-a ne bi nakon isteka četverogodišnjeg mandata više mogli biti birani, nju zanima hoće li se mandat sadašnjih članova uračunavati kao iskorišteni.
Boro Grubišić (HDSSB) predložio je da se u odredbe koje govore da se sudačka dužnost obavlja prema Ustavu i zakonu, štiteći državnu neovisnost, suverenost i cjelovitost, uvrsti i dostojanstvo i državno ustrojstvo. Upozorava da je zagrebački Županijski sud u presudi Branimiru Glavašu, a što je potvrdio i Vrhovni sud, ustvrdio da Hrvatska nije 1991. mogla formirati svoje oružane snage, jer je kao legalna vojna snaga tada djelovala samo JNA. "Pa pokojni predsjednik Tuđman je Zbor narodne garde postrojio još 28. svibnja 1991. Tko je to poginuo u Borovu Selu, tko je spalio Ćelije u Slavoniji, tko je poginuo na Plitvicama, ljudi koji su valjda bili u građanskom ratu, tako ispada po presudi", poručio je Grubišić.
