Da se ti zakoni, koji se donose u sklopu reforme ovršnog sustava kao jedne od mjera iz vladina programa gospodarskog oporavka, još jednom rasprave predložili su odbori za zakonodavstvo i pravosuđe, a kako bi se dodatno preispitale pojedine odredbe i njihova primjena.
Nezadovoljna sporošću provođenja ovršnih rješenja, vlada predlaže da se u hrvatsko pravosuđe uvede model koji ima 19 od 27 članica EU, a po kojemu će ovršne odluke umjesto sudova u budućnosti donositi i provoditi javni ovršitelji kao osobe od javnog povjerenja. No, dio postupaka i dalje bi provodili sudovi - radi predaje djeteta roditelju, susreta roditelja i djece te u slučajevima koji se temelje na odlukama stranog suda i kod arbitražnih pravorijeka, a dio i javni bilježnici. Takvim pristupom nezadovoljan je SDP, u ime kojega je Josip Leko upozorio da ovlast tri tijela koja mogu voditi ovrhu može u praksi dovesti do sukoba nadležnosti.
"Ako je cilj reforme prestanak sudske ovrhe, onda nema mjesta odredbama o provođenju ovršnog postupka na sudovima", ocijenio je Leko, koji smatra da bi sudovi trebali samo nadzirati rad javnih ovršitelja i bilježnika. Ivo Grbić je u ime Kluba HDZ-a ocijenio da će nova zakonska rješenja, posebno kada se dodatno dorade, osigurati transparentnije i učinkovitije ovršne postupke, a time i ukloniti prepreke u gospodarstvu.
Vladajući i oporba u pojedinačnoj su se raspravi suglasili o postojanju opasnosti koja prijeti u ovrhama s kojima su povezane banke, te pozvali predlagatelja da se takvi postupci u zakonu jasno definiraju. "Banke su privilegirana kasta u ovoj zemlji, pokazale su kako i u najvećoj svjetskoj krizi jedine ostvaruju dobit i to u milijardama", poručio je Goran Marić (HDZ). Slično misli i Ingrid Antičević Marinović (SDP). "Većina ljudi u ovoj zemlji izjašnjavaju se kao kršćani, a klanjaju se novcu kao prema zlatnom teletu", istaknula je.
