Zakonskim se dopunama, koje vlada ocjenjuje jednom od ključnih mjera u programu gospodarskog oporavka, prije svega kani po skraćenom postupku stečaj proglasiti nad tvrtkama koje nemaju ni jednog zaposlenika, njih više od 19 tisuća, koje duguju više od 12 milijardi kuna.
Taj bi se postupak, s ograničenim rokom trajanja do kraja 2012., provodio na način da bi Porezna uprava pred nadležnim trgovačkim sudom mogla pokrenuti stečajni postupak pred gospodarskim subjektom koji ima pet ili manje zaposlenih, a ima nepodmirene obveze u razdoblju duljem od 60 dana.
Nakon što primi zahtjev za skraćeni stečajni postupak, sud bi pribavljao izvadak iz sudskog registra, te od članova uprave tvrtke, odnosno osoba ovlaštenih za zastupanje, zatražio da mu u roku 15 dana podnesu javnobilježnički ovjeren prokazni popis imovine prave osobe. Pritom se utvrđuje da se davanjem netočnih ili nepotpunih podataka izlažu odgovornosti za lažan iskaz pred sudom. U slučaju kada otvaranje skraćenog stečajnog postupka zatraže vjerovnici, sud će ih pozivati na solidarno plaćanje predujma za pokriće troškova postupka.
Od toga je izuzeta država, jer će se u slučaju kad ona otvara skraćeni stečajni postupak sredstva osigurati u državnom proračunu. Klubovi su u raspravi bili suglasni da su spomenuta nelikvidna poduzeća samo teret gospodarstvu. "Ta poduzeća jednostavno treba očistiti iz sudskog registra", poručio je Josip Salapić (HDZ), a isto misli i Marijana Petir (HSS). Salapić je naglasio da vlada, kroz provođenje programa gospodarskog oporavka, skraćenim stečajnim postupkom želi "uvesti red u šumu nereda" kada su u pitanju tvrtke koje su zbog dugova u blokadi i ne mogu poslovati, a time, ističe, samo predstavljaju teret gospodarstvu. Nadica Jelaš (SDP), pak, upozorava da će se skraćenim stečajem, umjesto da ih se kazni, amnestirati vlasnike tvrtki za prelijevanje novca u privatne džepove, za kupnju automobila, skupa putovanja i dr.
"To je zakon o amnestiji vječitih neplatiša", ocijenila je Jelaš koja smatra da se dopunama stavlja točka na kriminalno korištenje tuđeg rada jer, upozorava, ne platiti nekome njegov rad znači pljačku. "Za radnice Kamenskog zakon je nažalost došao prekasno", kazala je, prozivajući Poreznu upravu da nije reagirala iako radnicama Kamenskog nisu isplaćivane plaće i doprinosi. Danica Hursa je najavila da će Klub HNS/HSU-a biti suzdržan kod glasovanja o zakonskim dopunama, jer one, smatra, predstavljaju "loš pokušaj prikrivanja odgovornosti vlade za sadašnju situaciju".
Iako pozdravlja vladinu namjeru, Damir Kajin (IDS) smatra da nepostojanje zaposlenih ne bi trebao biti osnovni kriterij za pokretanje skraćenog stečajnog postupka. Kajin veći problem vidi u činjenici da vlasnici tvrtki koje nisu podmirile obveze nesmetano osnivaju nove tvrtke. "Treba djelovati po načelu - nisi podmirio stare obveze, nema nove tvrtke", poručio je Kajin.
