Zakonskim se izmjenama, koje bi se počele primjenjivati po stupanju Hrvatske u EU, smanjuju ograničenja ulaganja fondova, te se stvaraju uvjeti za prekogranične aktivnosti zatvorenih mirovinskih fondova. Pokrovitelji zatvorenih mirovinskih fondova mogli bi izabrati upravitelja fonda i skrbnika iz ostalih zemalja članica EU, a društva za upravljanje mirovinskim fondovima i financijske institucije koje obavljaju poslove skrbništva sa sjedištem u Hrvatskoj mogli bi svoje usluge nuditi pokroviteljima zatvorenih mirovinskih fondova u drugim državama članicama EU.
Predlaže se i smanjenje poticajnih proračunskih sredstava koja se odobravaju dobrovoljnom mirovinskom društvu za članove takvog fonda s 25 na 15 posto od uplaćenog doprinosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do 5000 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine.
Predložene izmjene podržali su svi saborski klubovi, ali je SDP izrazio nesklonost spomenutom smanjenju državnih poticaja za mirovinsku štednju u trećem stupu. Davorko Vidović (SDP) istaknuo je kako vlada nije, osim smanjenja proračunskih izdataka, navela dovoljne argumente zašto smanjiti te poticaje. Naglasio je kako podaci govore da se mirovinska štednja u svijetu kreće oko 22 bilijuna američkih dolara, da su procjenjuje da će za devet godina taj iznos biti 36 bilijuna dolara. "Ti podaci govore da se u vrijeme financijske krize mirovinska štednja pokazuje ne samo kao nešto što treba stimulirati, već i kao najvažniji faktor stabilnosti financijskog sustava", dodao je Vidović. Vladajuće je pozvao da "ohlade malo" kada je riječ o mirovinskoj štednji, te da ozbiljnije i dugoročnije prionu mirovinskoj reformi, sve kako se u budućnosti ne bi narušila socijalna sigurnost građana.
Vladajući HDZ i HSS zakonske su izmjene, pak, podržali bez prigovora. Boris Kunst (HDZ) naveo je da će predloženo smanjenje državnih poticaja s 25 na 15 posto u ovogodišnjem državnom proračunu polučiti uštede od oko 18 milijuna kuna u odnosu na planirane rashode za tu namjenu, a iduće godine uštede bi bile više od 20 milijuna kuna. Naglasio je da se zakon, pa i njegove odredbe oko smanjenja poticaja, usklađuje s pozitivnim propisima EU, te da ga stoga treba i podržati. Istoga je stava i Stanko Grčić (HSS). Naime, na predloženi način destimulira se učlanjivanje u dobrovoljne mirovinske fondove što nije u skladu s intencijom mirovinske reforme. Iznijeto je i mišljenje da je predloženo smanjenje državnih poticaja sa 25 posto na 15 posto nužno regulirati ovim Zakonom iz razloga što su u međuvremenu izmijenjeni porezni propisi (Zakon o porezu na dobit i Zakon o porezu na dohodak).
