On je rekao da je za kazneni progon odgovornih osoba u takvim tvrtkama do sada bilo potrebno dokazati kako su od spornih odluka imali i osobnu korist, dok to, po izmjenama kaznenog zakonika koje su donesene na njegovu inicijativu i koje će uskoro prihvatiti vlada i parlament, više neće biti potrebno.
Za kazneni postupak protiv poslovodstava u tvrtkama i institucijama u vlasništvu države prema izmijenjenom zakoniku bilo bi dovoljno dokazati da je nekom poslovnom odlukom nanijelo štetu javnim financijama, te da su oni koji su tu štetu nanijeli bili svjesni posljedica svojih odluka. Oko izmjena kaznenog zakonika koje bi parlament trebao usvojiti do kraja ove godine vlada konsenzus u struci i politici, pojasnio je Šoltes.
Svrha izmjena je, po njegovim riječima, nastojanje da se preventivno i stvarno bolje nego do sada zaštiti javna imovina. Ona je do sada bila zakonski mnogo slabije zaštićena od privatnog vlasništva budući da je na sudovima u praksi jako teško dokazati da je netko od menadžera ili članova nadzornih odbora u takvim poduzećima ostvario imovinsku korist zbog nekog slabog ugovora ili odluke koja je štetila državnim financijama, kazao je Šoltes.
Na udaru kritika zadnjih su se mjeseci u Sloveniji našle državne ustanove i poduzeća koja su se uslijed krize ili prezaduženosti našli u teškoćama i gubicima, a da za svoje krive poslovne odluke nikakvu krivnju nisu snosili članovi uprava ili nadzornih odbora koje imenuje vlada.
