Dijeljen je edukativni materijal vladinih i nevladinih organizacija, MUP-a, Crvenoga križa, međunarodnih udruga i ostalih institucija koje se bave suzbijanjem trgovine ljudima, a s programom o toj problematici nastupili su, među ostalima, plesne skupine, glumci, glazbenici.
Od 2002., od kada se vode službene statistike, u Hrvatskoj je identificirano 89 žrtava trgovanja ljudima, od čega je njih 37 hrvatskih državljana. Ove godine bilo je pet žrtava, četiri hrvatske državljanke i jedan muškarac iz Rumunjske. Prosjek godina žrtava je 25, no među njima je bilo i maloljetnih osoba. Od njih se najčešće tražila prošnja, pružanje seksualnih usluga, krađa, a u slučaju Romkinja prodaja radi braka.
Zabilježen je i trend povećanja muških žrtava, koje se iskorištava u svrhu rada. Predstojnik Vladinog Ureda za ljudska prava Luka Mađerić rekao je da je taj problem puno veći u europskim zemljama koje su odredišta za trgovanje ljudima, osobito tamo gdje je legalizirana prostitucija. Udio prostitucije prema ostalim slučajevima je 85 posto, dodao je.
Ustvrdio je da su kriminalnim skupinama koje trguju ljudima najlakši plijen osobe nižeg socijalnog statusa i obrazovanja, koje se namami obećanjima za atraktivan posao. Mađerić je ocijenio da Hrvatska u kontroli trgovine ljudima radi dobar posao, no još se treba raditi na represivnom sustavu i prevenciji. Ranije je Hrvatska bila tranzitna zemlja, a sada je i mjesto destinacije trgovine ljudima i zemlja porijekla žrtava, upozorio je.
