Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy dogovorili su se početkom ovoga tjedna da je potrebno dopuniti Lisabonski ugovor kako bi se moglo kažnjavati zemlje s prevelikim proračunskim manjkovima. Budući da se svaka promjena u Ugovoru mora ratificirati u svim zemljama članicama, najprihvatljivijim načinom da se to učini smatra se ratificiranje tih promjena zajedno s hrvatskim pristupnim ugovorom.
Hrvatska bi u proljeće sljedeće godine trebala završiti pregovore, a do kraja mađarskoj predsjedništva potpisati ugovor o pristupanju Europskoj uniji, koji onda moraju ratificirati sve zemlje članice. U usuglašenoj izjavi čelnika Njemačke i Francuske kaže se da promjene Lisabonskog ugovora vezane uz financijsku disciplinu trebaju biti "prihvaćene i ratificirane prije 2013. godine". Te promjene uključivale bi uspostavu stalnog mehanizma za spašavanje zemalja u poteškoćama umjesto Europskog fonda za financijsku stabilnost u iznosu od 440 milijardi eura, koji vrijedi do 2013, zatim uskraćivanje prava glasa onim zemljama članicama koje krše pravila o proračunskoj disciplini te uspostavu pravila za pokretanje bankrota prezaduženih država članica.
Uvođenjem mogućnosti da i države mogu proglasiti stečaj natjeralo bi se banke da i one snose dio tereta jer bi u tom slučaju morale otpisati dio svojih potraživanja. EU je u svibnju ove godine dogovorio uspostavu kriznog fonda u iznosu od 440 milijardi eura kako bi se spriječilo širenje grčke dužničke krize na ostale zemlje euro zone. Njemačka inzistira da taj mehanizam vrijedi još do 2013. godine, do kada se mora pronaći stalnije rješenje.
Njemačko-francuski prijedlog trebao bi biti uključen u izviješće predsjednika Hermana Van Rompuya, koje on priprema za predstojeći summit čelnika EU-a sljedeći tjedan u Bruxellesu. Van Rompuy je na čelu radne skupine, koja uključuje ministre financija zemalja članica, a koja je zadužena za pripremu prijedloga o jačanju koordinacije gospodarskih politika unutar Europske unije kako bi se u budućnosti izbjegle financijska, gospodarska i dužnička kriza koja je pogodila Uniju. Francusko-njemački dogovor predstavlja kompromis u kojem je Berlin popustio u pitanju automatskog uvođenja sankcija za zemlje koje krše proračunska pravila, a zauzvrat je dobio potporu Pariza za promjene Lisabonskog ugovora.
Dogovor podržava i Velika Britanija i iz Londona poručuju da nemaju ništa protiv promjena Ugovora ako one ne podrazumijevaju prijenos ovlasti država članica na institucije EU-a te dodaju da im i njima u interesu stabilnost euro zone. Zajedno s hrvatskim pristupnim ugovorom trebala bi se ratificirati i jamstva koje su dobile Irska i Češka kada se dogovorao njihov pristanak na Lisabonski ugovor.
