Berlin i Pariz su se prije nekoliko dana usuglasili da je potrebno promjeniti i ratificirati promjene Lisabonskog ugovora prije 2013. kada prestaje važiti sadašnji fond za spašavanje zemalja eurozone u poteškoćama u iznosu od 440 milijardi eura. Kancelarka Angela Merkel i predsjednik Nicolas Sarkozy predlažu da se Lisabonski ugovor dopuni s nekoliko redaka kako bi se dobila pravna podloga za uspostavu stalnog mehanizma za spašavanje članica eurozone kada se nađu u poteškoćama, poput sadašnjeg fonda koji je privremen i vrijedi do 2013. godine.
Njemačko-francuski prijedlog uključuje i i suspenziju glasačkih prava u slučaju kršenja načela Gospodarske i monetarne unije (EMU) i uvođenje pravila postupka za proglašenje stečaja država članica koje bi se našle u nemogućnosti servisiranja svojih dugova. Njemačka je izričito naglasila da ne namjerava pristati na produljenje trogodišnjeg plana spašavanja eurozone niti pomoći Grčkoj. Kako se ne bi išlo u zasebnu ratifikaciju promjena Lisabonskog ugovora, koji je stupio na snagu nakon desetogodišnjih nastojanja i uz teške muke, jedna od opcija koja se spominje je uključivanje tih nekoliko redaka u pristupni ugovor s Hrvatskom, koji ionako mora proći ratifikaciju u svim zemljama članicama.
Dio zemalja članica nije zadovoljan francusko-njemačkim prijedlogom jer se boji ponavljanja poteškoća s ratifikacijom Lisabonskog ugovora i mogućnosti da i druge zemlje počnu tražiti neke promjene, što bi nalikovalo na otvaranje Pandorine kutije. S tim prijedlogom nije zadovoljna ni Europska komisija koja smatra kako bi bilo bolje da se stalni mehanizam za sprečavanje novih kriza u eurozoni uvede bez mijenjanja Lisabonskog ugovora. Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy predstavit će europskim čelnicima izvješće o radu radne skupine koja je zadužena da pripremi preporuke na temelju kojih će Europska komisija predložiti konkretne zakonodavne prijedloge o jačanju proračunske discipline s ciljem da budu prihvaćeni do ljeta 2011.
Europsko vijeće, koje čine šefovi država ili vlada zemalja članica, na svom je sastanku u ožujku osnovalo radnu skupinu kojom predsjedava njegov predsjednik Van Rompuy i u kojem su zemlje članice zastupljene na razini ministara financija. Radna skupina je osnovana na vrhuncu dužničke krize u Europskoj uniji kako bi pripremila prijedloge koji bi trebali spriječiti ponavljanje situacije u kojoj se našla Grčka. Van Rompuy bi u svom izvješću trebao iznijeti niz preporuka u pet područja: jačanju financijske discipline kroz jači pakt o stabilnosti i rastu eura; većem nadzoru gospodarstva koji bi uključivao makroekonomske neravnoteže i konkurentnost; jačanju koordinacije gospodarskih politika između zemalja članica; uspostavu čvrstog okvira za upravljanje krizama te jačanju institucija za efikasniju ekonomsku vladavinu.
Čelnici bi trebali potvrditi načelni dogovor koji su prošli tjedan postigli ministri financija. Taj dogovor predviđa jaču financijsku disciplinu i nove sankcije, koje ipak neće automatski stupati na snagu kako je to Komisija predložila. Čelnici će također razgovarati o pripremama za summit skupine G20 11. i 12. studenoga u Seulu te za konferenciju UN-a o klimatskim promjenama koja će se održati u prosincu u Cancunu u Meksiku.
