"Nacionalni odbor to je ocijenio prihvatljivim", kazala je Pusić u izjavi za novinare nakon sastanka. Poglavlje 34 - Institucije i poglavlje 35 - Ostala pitanja jedina su dva poglavlja o kojima se ne vode pregovori jer u njima nema pravne stečevine koju treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo. U poglavlju Institucije Europska unija određuje okvir i način sudjelovanja zemlje u europskim institucijama.
Po Zajedničkom stajalištu EU-a za to poglavlje, određeno je da Hrvatska ima 12 zastupnika u Europskom parlamentu, koji će s danom potpisivanja pristupnog ugovora dobiti status promatrača bez prava glasa, a nakon što se ugovor ratificira i stupi na snagu oni postaju punopravni zastupnici. Toliko zastupnika ima, primjerice, Irska koja ima stanovnika otprilike kao i Hrvatska.
Hrvatska će također imati jednog povjerenika u Europskoj komisiji te sedam glasova u Vijeću EU-a, a hrvatski će postati 24. službeni jezik Europske unije, kazala je Pusić. Kao i ostale države članice, Hrvatska će imati po jednog suca u Europskom sudu pravde i Općem sudu te u Revizorskom sudu. Hrvatsku će u skupštini Europske središnje banke predstavljati guverner njezine središnje banke, koji će nakon ulaska u eurozonu biti član Vijeća guvernera.
Sukladno odredbama Ugovora o Europskoj uniji, Hrvatska će biti zastupljena i u Europskoj investicijskoj banci. Određen je i broj predstavnika koje će Hrvatska imati u savjetodavnim tijelima EU-a - Gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija. U gospodarskom i socijalnom odboru, koji okuplja poslodavce, sindikate, poljoprivrednike, udruge potrošača i druge interesne skupine, Hrvatska će imati devet članova. Jednaki broj članova imat će i u Odboru regija, u kojem su zastupljeni predstavnici regionalnih i lokalnih vlasti.
Poglavlje Institucije trebalo bi biti zatvoreno na Međuvladinoj konferenciji 5. studenoga, zajedno s poglavljima Sloboda kretanja kapitala (4) i Prometna politika (14). Nakon toga za zatvaranje ostaje još deset poglavlja - devet o kojima se pregovara te poglavlje Ostala pitanja.
