"Razumijemo ekonomsku situaciju, ali moramo na to ukazati", poručio je Malčić, napominjući da je i vladinim Programom gospodarskog oporavka, u smislu zaštite najugroženijih slojeva društva, potrebno ojačati Ured pučkog pravobranitelja. Podsjetio je i da mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 23. te zajedničkog stajališta o napretku Hrvatske u procesu pristupanja EU također kao obvezu Hrvatske predviđaju jačanje institucionalnih kapaciteta njegova ureda.
Budući da je riječ o izvješću za prvu godinu stupanja na snagu Zakona o suzbijanju diskriminacije, Malčić je istaknuo kako je teško dati utemeljenu ocjenu o stupnju i raširenosti pojava diskriminacije. Izvijestio je da je njegov ured zaprimio 172 pritužbe za diskriminaciju, od kojih je riješeno njih 130 - tri četvrtine pritužbi podnijele su fizičke osobe (62 posto su bili muškarci), a samo devet ih je podneseno putem odvjetnika.
Pritužbe su uglavnom bile "uperene" prema tijelima državne uprave (71), pravnim osobama (40), pravosudnim (18) i tijelima lokalne samouprave (10), a najmanje pritužbi (od 5 do 7) podneseno je na fizičke osobe. U tom smislu, najviše je pritužbi podneseno u području rada i zapošljavanja (32 posto), a slijede pravosuđe i javna uprava, te socijalna sigurnost. Najviše je pritužbi podneseno zbog navodne diskriminacije po osnovi nacionalnog i etničkog podrijetla (preko 30 posto svih pritužbi), a slijede one po osnovi društvenog položaja, imovinskog stanja, državljanstva.
Pravobranitelj u izvješću konstatira da su pojedine društvene skupine više izložene diskriminaciji i riziku socijalne isključenosti. Uglavnom se radi o pripadnicima srpske i romske nacionalne manjine, povratnicima i raseljenim osobama te osobama slabog imovnog stanja. Malčić je naglasio da sve iznesene podatke treba promatrati kao indikator ili percepciju, ali s određenom rezervom budući da je velik broj neosnovanih pritužbi - od 130 riješenih predmeta Ured je po Zakonu o suzbijanju diskriminacije postupao u samo 32 predmeta.
Što se sudske prakse tiče, u 2009. je podneseno sedam kaznenih prijava zbog diskriminacije, iz čega Malčić uočava da je i dalje vrlo malen broj sudskih postupaka po osnovi diskriminacije. "Ljudi se i dalje nerado odlučuju na sudske postupke, jer traju dugo i puno koštaju", rekao je. MUP je podnio šest kaznenih prijava, za 32 kaznena djela zločina iz mržnje, te 130 prekršajnih prijava, uglavnom zbog remećenja javnog reda i mira ili navijačkih ekscesa.
Malčić je Saboru predložio da ubuduće skupno, na istoj sjednici, raspravi njegovo i izvješća posebnih pravobranitelja, odnosno pravobraniteljica (za djecu, osobe s invaliditetom i ravnopravnost spolova). Državni tajnik u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Stjepan Adanić je u ime vlade odbio Malčićeve prigovore na diskriminaciju Srba i Roma u rješavanju statusnih pitanja.
Ustvrdio je da je netočno da je preostalo 7000 zahtjeva za povrat imovine povratnicima, te istaknuo da je riječ o 500 zahtjeva koji će se riješiti do kraja godine. Naglasio je da, kada je riječ o obnovi kuća, evidencije nisu vođene po nacionalnoj pripadnosti, niti se to pravo može ostvariti po toj osnovi. Adanić je podsjetio da su Srbi, Bošnjaci, Albanci i Romi koji su 1991. propustili regulirati državljanstvo za to dobili dodatni rok do kraja lipnja 2005., a da je i preostalim povratnicima osigurano stjecanje državljanstva po povoljnijim uvjetima.
Odbio je i prigovore na nejednakost prema imovinskom stanju kada je riječ o pristupu pravosuđu, ističući da institut besplatne pravne pomoći stavlja naglasak upravo na socijalno i ekonomski ugrožene kategorije. O Malčićevu izvješću raspravljaju saborski klubovi.
