Očekuje se da će na summitu biti usvojena Deklaracija o strategiji Europske unije za dunavsku regiju. Dunavska strategija obuhvaća 14 zemalja: od zemalja EU-a Njemačku, Austriju, Slovačku, Češku, Mađarsku, Sloveniju, Rumunjsku i Bugarsku, a izvan EU-a Hrvatsku, Srbiju, BiH, Crnu Goru, Moldovu i dijelove Ukrajine.
Dunavska strategija trebala bi zajedno s Akcijskim planom biti završena ovoga tjedna, te predstavljena 8. prosinca, a ona uključuje vrlo ambiciozne ciljeve na brojnim područjima, pokazuje konačni nacrt dokumenta koji je pripremila Europska komisija. Glavni ciljevi Akcijskog plana su da Dunav do 2020. bude plovan 300 dana u godini i da se teretni promet poveća za 20 posto u odnosu na ovu godinu te da se dovrše željezničke mreže između glavnih gradova dunavske regije do 2030.
Emisije stakleničkih plinova trebale bi pasti za 20 posto u odnosu na 1990., a udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji energije trebao bi narasti za 20 posto u odnosu na istu godinu. Broj turista izvan regije trebao bi narasti za 50 posto u odnosu na 2010., kao i kružna putovanja brodom po Dunavu. Do 2020. 80 posto vode trebalo bi biti prihvatljivo za kupanje, rizik poplava smanjen za 25 posto, unutarnja trgovina narasti za 50 posto, kao i broj patenata. U roku od deset godina trideset posto stanovništva u dobi između 30 i 34 godine trebalo bi imati fakultetsku diplomu, a prosječne plaće trebale bi se udvostručiti.
Do 2015., kaže plan, trebao bi biti operativan učinkovit sustav razmjene informacija u svih 14 zemalja, te učinkovita suradnja između policija u borbi protiv organiziranog kriminala.
