Klimatske promjene mogle bi dodati od 28 do 68 milijardi dolara šteta svake godine, samo od tropskih ciklona, ističe se u izvješću. U izvješću na 250 stranica pod naslovom: "Prirodne opasnosti, neprirodne katastrofe: Ekonomija učinkovite prevencije", također se upozorava da se broj ljudi izloženih olujama i potresima u velikim gradovima može udvostručiti na 1,5 milijardi do 2050. godine.
Ciljano izravno na svjetske ministre financija, izvješće ističe da se prevencija isplati, ali da se ne mora uvijek platiti više za prevenciju. U izvješću se navodi niz jednostavnih mjera za sprječavanje smrti i razaranja kod prirodnih katastrofa kao što su potresi, uragani i poplave. Primjerice, vlade mogu učiniti lako dostupnima informacije o opasnostima i rizicima.
Osiguravanje upisa vlasništva u zemljišne knjige smanjuje izglede za iseljenje ili rušenje i ohrabruje pojedince da ulažu u sigurnije konstrukcije zgrada. Uklanjanje nadzora nad najamninama daje poticaja vlasnicima da ulažu u zgrade, navodi se u izvješću.
Također se kaže da se preusmjeravanjem postojeće javne potrošnje kako bi se prioritet dao svakodnevnim operacijama popravka cesta, održavanja mostova, čišćenja kanalizacijskih sustava, povećava prevencija od stradanja i razaranja u prirodnim katastrofama. Poduzimanje tih mjera ne mora nužno zahtijevati da vlade troše više, već bolje, ističe se u izvješću.
