Singapurski ugovor o pravu žiga Hrvatska je potpisala 2006., a njime se osigurava pojednostavljen i ujednačen postupak za registraciju žigova. Taj ugovor ne limitira vrste žigova na koje se odnosi, a državama ostavlja slobodu da pored klasičnih načina komunikacije dopuste i elektroničku komunikaciju sa strankama. Sadrži i odredbe o postupku upisa licencija u registre žigova, te obvezu predviđanja mjera za ublažavanje posljedica propuštanja rokova.
Predstavnici saborskih klubova u raspravi su isticali da ratifikacijom Singapurskog ugovora Hrvatska čini daljnji iskorak u sustavu zaštite intelektualnog vlasništva, a time i u konkuretnosti svojih proizvoda. Goran Beus Richembergh je u ime Kluba HNS/HSU-a kazao da će potvrđivanje tog ugovora bitno utjecati na razinu sudjelovanja Hrvatske u međunarodnim procesima koji su važan dio sustava zaštite intelektualnog vlasništva, posebno što se tiče modernih informacijskih tehnologija.
Pozitivnim je ocijenio što će se Hrvatska, kao 24. zemlja koja je potvrdila Ugovor, i po pitanju zaštite intelektualnog vlasništva naći u društvu moćnih svjetskih država poput SAD-a, Rusije i članica EU. Isto misli i Zdenko Franić (SDP). "Potvrđivanje ugovora još je jedan iskorak prema društvu uljuđenih društava koja cijene i poštuju vlasništvo kao premisu gospodarskog napretka", poručio je. Napomenuo je da je zaštita žigom učinkovito tržišno sredstvo kojim proizvođači i pružatelji usluga štite svoje karakteristične oznake i sredstva koja su uložili u promidžbu svojih proizvoda.
Potvđivanje Singapurskog ugovora, po kojemu će se osnovati skupština zemalja koje su ratificirale ugovor, pozdravio je i HDZ, u ime kojega je Dragan Kovačević rekao da će taj ugovor i hrvatskim proizvođačima omogućiti snažnije 'brendiranje' proizvoda, a time i veću konkurentnost. "Žigovi, marke ili brendovi izravno su povezani s konkurentnosti, posebno prerađivačke industrije, jer brendiranjem proizvodi dobivaju veću vrijednost na tržištu", rekao je Kovačević. Pozvao je na preispitivanje modela razvoja industrijske politike u Hrvatskoj, sve u cilju jačeg korištenja srednje i visoke tehnologije u prerađivačkoj industriji kao motora razvoja i izlaska iz krize.
