"S obzirom na razvoj događaja na tržištima, bilo je važno brzo razjasniti ulogu privatnog sektora u mehanizmu. Naš okvir bit će u potpunosti u skladu s pristupom Međunarodnog monetarnog fonda", kaže se u izjavi Hermana Van Rompuya.
Prema dogovoru ministara financija euro zone i privatni investitori koju kupuju državne obveznice ubuduće će snositi dio tereta u slučajevima kada se neka članica nađe u nemogućnosti da otplaćuje svoje dugove. U takvim situacijama, o svakom slučaju odlučivat će se zasebno, bez ikakvog automatizma, kako je to tražila Njemačka, a čemu se snažno protivila Francuska.
Predsjednik Europskog vijeća je najavio da će za summit EU-a sredinom prosinca pripremiti tekst ograničenih promjena Lisabonskog ugovora, na tragu današnje odluke ministara financija.
Čelnici Europske unije postigli su na svom summitu krajem listopada suglasnost da se pokrene postupak promjena Lisabonskog ugovora kako bi se dobila pravna podloga za uspostavu stalnog mehanizma za rješavanje mogućih dužničkih kriza u eurozoni. Na promjeni Lisabonskog ugovora, koji je tek prije nepunih godinu dana stupio na snagu, najviše je inzistirala Njemačka, koju je podržala i Francuska.
Ta ograničena promjena Lisabonskog ugovora treba omogućiti uspostavu stalnog mehanizma za rješavanje dužničkih kriza, umjesto privremenog fonda koji je uspostavljen u proljeće ove godine i koji vrijedi do sredine 2013. Taj mehanizam sadržavat će i pravila o restruktiriranju duga nesolventnih zemalja, što bi i vlade ali i vjerovnike natjeralo na veću financijsku disciplinu.
Odredba da i privatni investitori ubuduće otpisom dijela duga i reprogramiranjem otplate snose teret u slučajevima organiziranog stečaja neke članice euro zone ključni je element europskog stabilizacijskog mehanizma. Oko pojedinosti sudjelovanja privatnog sektora postojale su bitne razlike između Berlina i Pariza, ključnih saveznika koji najsnažnije guraju promjene.
Njemačka je u početku tražila da privatni investitori, banke i investicijski fondovi automatski snose dio tereta u slučaju nesolventnosti neke države. Međutim, nakon intenzivnih telefonskih konzultacija u nedjelju je postignut kompromis prema kojem će se o sudjelovanjju privatnog sektora odlučivati za svaki slučaj zasebno, to jest, zemlja u poteškoćama pregovorat će s privatnim vjerovnicima o restuktuiranju svoga duga.
Njemačka je inzistirala da i privatni sektor snosi dio tereta uz argumente da će privatni investitori kada unaprijed znaju da mogu izgubiti dio svojih potraživanja, više pozornosti posvećivati uvjetima pod kojima posuđuju i da će snažnije vršiti pritisak na one zemlje koje gube na konkurentnosti, što će onda pojačati financijsku disciplinu.
S druge strane, neki su isticali da će privatni investitori uz takve uvjete odbiti posuđivati svoj novac državama. Njemačka je odgovorala da je nedopustivo da u toj igri samo porezni obveznici uvijek budu gubitnici, dok su privatni investitori potpuno zaštićeni.
