"Komisija će negdje u ožujku predstaviti izvješće o ispunjavanju mjerila u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, i, ako sve bude u redu, moguće je pregovore završiti u lipnju. Teoretski je moguće da Europski parlament u tom slučaju da svoj pristanak na srpanjskom zasjedanju, a, ako ne tada, onda u rujnu ili listopadu, što je prilično kasno, ali što bi ipak omogućilo da Hrvatska uđe 1. siječnja 2013.", rekao je Swoboda koji je pred vanjskopolitičkim odborom Europskog parlamenta predstavio svoje izvješće na temelju kojeg će, najprije odbor, a zatim i svi zastupnici Europskog parlamenta, izglasati rezoluciju o napretku Hrvatske.
Nakon završetka pristupnih pregovora, što znači zatvaranja svih poglavlja, potrebno je potpisati ugovor o pristupanju. Europski parlament prvi odobrava ugovor o pristupanju i tek onda on kreće u postupak ratifikacije u zemljama članicama. Swoboda je upozorio da treba uvjeriti neke zemlje, poput Nizozemske koja oklijeva kada je u pitanju proširenje, te razgovarati sa Slovenijom kako se ne bi ometao proces ratifikacije.
Zastupnik Europske pučke stranke (EPP) Bernd Posselt istaknuo je da Europski parlament "mora izvršiti pritisak kako bi se pregovori završili u prvoj polovici sljedeće godine, a ratifikacija obavila najkasnije tijekom 2012. godine". Swoboda je u uvodu svoga izlaganja rekao da je hrvatska vlada posljednjih mjeseci napravila veliki posao u reformama i poduzela velike korake u reformi pravosuđa.
Upozorio je na "osjetljivo pitanje" suradnje s Haškim sudom, kazavši da Hrvatska treba učiniti sve da u potpunosti surađuje i utvrditi jesu li topnički dnevnici koje traži haško tužiteljstvo ikada postojali, jesu li uništeni ili su nestali. Također je rekao da je potrebno dovršiti proces reformi u pravosuđu i nastaviti borbu protiv korupcije, rješavati pitanje brodogradnje i druga otvorena pitanja. Swoboda ističe da "brzo pristupanje Hrvatske ima i europsku i regionalnu dimenziju", te da će ono "potaknuti ostale zemlje zapadnog Balkana da odlučno pokrenu i provedu reforme povezane s pristupanjem EU-u".
Izvjestitelj Europskog parlamenta izražava zabrinutost rezultatima zadnjeg istraživanja Eurobarometra, koji pokazuju da većina hrvatskih građana misli da članstvo u EU-u neće biti od koristi za zemlju, te poziva hrvatske vlasti i civilno društvo da uz pomoć Europske komisije rade na tome kako bi i hrvatski građani osjećali da je europski projekt i njihov projekt. Swoboda poziva Hrvatsku da se usredotoči na ona područja u kojima je to tražila i Europska komisija u svom izvješću o napretku, objavljenom početkom studenoga.
Članovi vanjskopolitičkog odbora mogu do 14. prosinca podnijeti amandmane na Swobodino izvješće, a rasprava o tome održat će se 25. siječnja sljedeće godine. Dan poslije, 26. siječnja, odbor će izglasati prijedlog rezolucije koji se onda upućuje na plenarno zasjedanje Europskog parlamenta, koji bi o tome trebao glasovati u veljači 2011.
