Riječ je o "krovnom" zakonu i propisuje opća načela a s njim će se usklađivati drugi propisi. Koristi od tog zakona imat će, kako je rečeno, sva trgovačka društva, a posebice mala i srednja poduzeća.
HDZ-ov zastupnik Dragan Kovačević je naveo kako je već 2009., nakon što se zakon počeo primjenjivati u EU, povećana razina i kvaliteta usluga te zaštita potrošača, a ti bi se pozitivni učinci, dodaje, trebali osjetiti i u Hrvatskoj nakon primjene zakona.
Iz HNS-HSU također podržavaju zakon, ali su se založili i da se, na prijedlog Odbora za razvoj, ugrade i sankcije za one koji usluge obavljaju ilegalno kako bi se suzbila "siva" ekonomija.
Vladajući i oporbeni saborski klubovi podržali su još jedan zakon vezan uz prilagodbu EU zakonodavstvu, a riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju kojim se odobrava rezidentima da slobodno otvaraju račune u inozemstvu od 1. siječnja iduće godine.
Tim se izmjenama zakona potvrđuje Uredba o liberalizaciji depozitnih poslova rezidenata i korištenje inozemnih kredita preko računa u inozemstvu, od 1. siječnja 2011., što proizlazi iz obveza Hrvatske preuzetih iz pregovora s EU u poglavlju 4. Sloboda kretanja kapitala.
Iz HDZ-a su podržali izmjene zakona, baš kao i iz SDP-a pa je tako Željka Antunović pozdravila predložene izmjene deviznog poslovanja. Ipak, naglašava da će povećana liberalizacija zahtijevati jači nadzor kako bi se "spriječila anarhija i nered u deviznom poslovanju".
"Hrvatsku bije glas da je zemlja u kojoj je najlakše oprati novac u Europi", ustvrdila je ocjenjujući da nas jedino učinkoviti nadzor transakcija može riješiti te etikete. Pozvala je i Vladu da konačno donese mjere kojima bi se banke stimuliralo da profit, ostvaren u Hrvatskoj, ulažu u našoj zemlji.
Zlatko Koračević (HNS-HSU) predložio je pak da se pojednostavi procedura za mjenjačke poslove kako bi se u trgovinama i restoranima na Jadranu također mogao zamijeniti novac tijekom turističke sezone.
