Riječ je o krovnom propisu no Hrvatska je i do sada svojim Ustavom, zakonima kao i potpisanim međunarodnim aktima regulirala to područje, rekao je Palić, dodavši da zakon sada sustavno uređuje cijelu materiju, definira diskriminaciju, način zaštite i sankcije.
Naglasio je da je diskriminacija stavljanje nekoga u lošiji položaj zbog pripadnosti vjeri, etničkoj skupini, rasi, političkom opredjeljenju, članstvu u sindikatima, seksualnoj orijentaciji i dr. pri čemu oba kriterija moraju biti ispunjena: i stavljanje u lošiji položaj i pripadnost nekoj od ukupno 17 pripadnosti koje navodi zakon.
Pučki pravobranitelj središnje je tijelo za zaštitu od diskriminacije, a postoje i posebni pravobranitelji za područja ravnopravnosti spolova, zaštite djece kao i osoba s invaliditetom, rekao je. Od donošenja zakona, istaknuo je Palić, prošlo je relativno malo vremena pa u Hrvatskoj još nema sudske prakse od koje se očekuju i odgovori na pitanja na koja eventualno zakon nije jasno odgovorio.
Predstavnici Ureda pučkog pravobranitelja danas završavaju dvodnevni posjet Vukovaru u sklopu projekta jačanja kapaciteta institucije pučkog pravobranitelja koji se provodi uz potporu UN-ove Agencije za razvoj (UNDP).
