Predsjednik Republike Ivo Josipović istaknuo je da je Ustav iz 1990. izraz volje ogromne većine građana za parlamentarnom demokracijom, tržišnim gospodarstvom i vladavinom prava i kao pravni akt omogućio je svestrani razvoj hrvatskog društva i države.
"Božićni" Ustav ima dugu političku i pravnu povijest, rekao je Josipović podsjetivši da se hrvatski ustavnopravni razvoj temelji na odlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) i Ustava Socijalističke Republike Hrvatske iz 1974. koji su omogućili hrvatsko osamostaljenje.
Potpredsjednik Hrvatskog sabora i pisac "božićnog" hrvatskog Ustava Vladimir Šeks istaknuo je kako je taj Ustav jedan od naboljih europskih ustava što su potvrdili i mnogi znanstvenici i stručnjaci ustavnog prava. "Božićni ustav" je trasirao put Hrvatske kao demokratske i socijalno pravedne države i njezin put u nezavisnost. Značio je definitivni i potpuni raskol i raskid s nedemokratskim, totalitarnim i autoritarnim poretkom i u njega su ugrađene brane koje štite Hrvatsku od povratka na stare jednopartijske, komunističke i svake druge totalitarne i autoritarne režime, naglasio je Šeks.
"Božićni ustav" ima trajnu vrijednost i nadahnuće je za hrvatske ljude i danas se treba ponovno vratiti svim onim idealima zapisanim njegovim u izvorišnim osnovama. "Božićni ustav" donesen je odbacujući komunistički sustav vrijednosti i proklamirajući ideale slobodnog demokratskog svijeta, rekao je Šeks u izjavi novinarima. Ustavnopravni stručnjak Branko Smerdel govorio je o temi "Zadaće pravne znanosti i pravničke struke na dvadesetu obljetnicu "Božićnog ustava" - ustavni izbor i procesi ostvarivanja najviših ustavnih vrednota i strateških ciljeva Republike Hrvatske".
Istaknuo je kako je ustav bio sredstvo integracije raznih zajednica i pojedinaca, te da ustav i demokracija nisu sami sebi svrha, a vladavina prava je mehanizam zaštite interesa pojedinaca. Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec govorila je o temi "Novi europski tranzicijski ustavi i transformativna uloga ustavnih sudova", a državni tajnik Ministarstva pravosuđa Zoran Pičuljan istaknuo je da je donošenje "Božićnog ustava" bio velik uspjeh hrvatske države i društva, jer je osigurao kontinuitet i razvoj Hrvatske kao moderne europske države utemeljne na vladavini prava.
