Obamina objava pozdravljena je oduševljenim pljeskom na drugoj Konferenciji plemenskih naroda, koja je u organizaciji Bijele kuće u Washingtonu okupila predstavnike 565 priznatih plemena američkih Indijanaca. "Težnje koje ta deklaracija afirmira, uključujući poštovanje za bogate kulture domorodačkih naroda, one su koje uvijek moramo nastojati ispuniti", rekao je Obama u govoru na konferenciji održanoj u ministarstvu unutarnjih poslova, nadležnom za Indijance.
"No ono što je važnije od riječi, važnije od bilo koje rezolucije ili deklaracije, jest da riječi prate djela. O tome se radi na ovoj konferenciji", naglasio je. Neobvezujuća UN-ova deklaracija priznaje prava starosjedilačkih naroda na samoopredjeljenje, kao i na očuvanje njihovih institucija, kulture i tradicije, te zabranjuje diskriminaciju protiv njih. Kada je dokument predstavljen 2007., 143 zemlje su glasovale za njegovo prihvaćanje, 11 je bilo suzdržano, a četiri su glasovale protiv - SAD, Kanada, Novi Zeland i Australija. Od tada su Kanada, Novi Zeland i Australija dale glasove potpore deklaraciji, ostavljajući SAD kao njezinog jedinog protivnika.
Članak 28. deklaracije navodi da domorodački narodi imaju "pravo na povrat, ili pravednu i poštenu naknadu" za zemlju ili sredstva koja su tradicionalno posjedovali ili zauzimali, a ona su im "zaplijenjena, oduzeta ili zauzeta", što može potaknuti brojna potraživanja u SAD-u, gdje je većina indijanskih plemena prisilno preseljana u rezervate u besplodnim, pustinjskim područjima. Robert Coulter, izvršni direktor Indijanskog pravnog centra, nazvao je Obaminu odluku "najznačajnijim događajem u međunarodnom humanitarnom pravu u više desetljeća".
"Međunarodno humanitarno prava sada priznaje prava starosjedilaca kao naroda, uključujući prava na samoopredjeljenje, imovinu i kulturu", rekao je Coulter u priopćenju. U svijetu postoji oko 370 milijuna pripadnika domorodačkih naroda u oko 70 zemalja, prema procjenama UN-a. Od toga broja, u SAD-u živi oko dva milijuna pripadnika indijanskih plemena i naroda.
