"FIMI MEDIJA" AFERA SVIH AFERA Riječ je o slučaju za koji je javnost doznala u siječnju, nakon priznanja bivšeg člana Uprave Croatia osiguranja Damira Mihanovića da je Sanader na sastanku u vladi 2007. čelnike 20-ak javnih poduzeća uputio da marketinške poslove sklapaju s tvrtkom "Fimi medijom", koja je zatim dobivala poslove na namještenim javnim natječajima ili izravnom pogodbom, a cijene svojih usluga navodno je "napuhavala" ili je bila plaćena za nepostojeće poslove.
Istraga je ubrzo "dohvatila" vlasnicu te tvrtke Nevenku Jurak i njezinih dvoje suradnika te šefa carine, bivšeg rizničara HDZ-a i Sanaderova prijatelja Mladena Barišića, koji je navodno priznao da je Sanaderu nosio torbe s više od 30 milijuna kuna. U toj je aferi osumnjičeno 15-ak osoba, a dosad je istraga utvrdila štetu veću od 80 milijuna kuna."Fimi medija" nije najveća afera po visini štete, no svakako jest po glavnom akteru, bivšem premijeru Sanaderu. On je prvi hrvatski premijer protiv kojega je pokrenuta istraga, kojemu je određen istražni zatvor i za kojim je čak raspisana i međunarodna tjeralica. Malo je primjera i u europskoj povijesti da je neka država kazneno gonila bivšeg premijera.
POLANČEC "REKORDER" PO BROJU POSTUPAKANakon Sanadera najviši dužnosnik protiv kojega je pokrenut kazneni postupak bivši je potpredsjednik vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec, koji je i "rekorder" po broju postupaka. Zajedno sa sedmoricom menadžera Podravke i poslovnih partnera te tvrtke u rujnu je optužen u slučaju "Spice" za pokušaj nezakonitog stjecanja većinskog udjela tvrtke te zloporabe "teške" najmanje 400 milijuna kuna.
Jedan je od osumnjičenika u aferi HEP-a (Hrvatska elektroprivreda), najvećemu korupcijskom slučaju po visini štete. Naime, sumnja se da su on, bivši predsjednik Uprave HEP-a Ivan Mravak i bivši čelnik šibenskoga TLM-a Ivan Koštan oštetili HEP za 600 milijuna kuna jer se TLM-u po znatno nižim cijenama od tržišnih prodavala struja koja je zatim isporučena mostarskome Aluminiju.Polančec iza sebe ima i dvije nepravomoćne presude. U listopadu je dobio 15 mjeseci zatvora jer je vukovarskom odvjetniku Petru Miletiću isplatio pola milijuna kuna za nepotrebnu stručnu studiju. Četiri dana poslije priznao je krivnju u slučaju "reflektori". Nagodio se s USKOK-om i dobio uvjetnu jednogodišnju zatvorsku kaznu zbog 230.000 kuna "teških" nezakonitosti u gradnji rasvjete na igralištu nogometnog kluba u svojemu rodnome mjestu Đelekovcu. Sud mu je blokirao više milijuna kuna vrijedne nekretnine i više od tri milijuna kuna vrijedne dionice Podravke.
JAVNA PODUZEĆA NA UDARU ISTRAŽITELJANa udaru istražitelja, osim HEP-a, bilo je više javnih poduzeća. Nastavljene su istrage u Hrvatskim autocestama (HAC)koje su počele lani pa je, osim skupocjenog bojenja tunela, i tu tvrtku zahvatio slučaj "Fimi medije". Sredinom studenog uhićeni su član uprave HAC-a za financije Josip Sapunar, bivši direktor autoceste Rijeka-Zagreb Zlatko Korpar te dvojica bivših predsjednika uprave Marijo Crnjak i Jurica Prskalo. Sumnja se da su oštetili tvrtku za 26 milijuna kuna.U srpnju je podignuta optužnica u slučaju Hrvatske poštanske banke (HPB), no u studenome sud je optužnicu vratio USKOK-u na doradu.
Riječ je o slučaju "Bankomat" u kojem se bivšeg čelnika HPB-a Josipa Protegu i dvojicu njegovih kolega Marija Kirinića i Ivana Sladonju tereti da su osmorici klijenata banke nezakonito odobrili 255 milijuna kuna visokorizičnih kredita, a sebi na temelju lažno prikazane dobiti isplatili više od 13 milijuna kuna "bonusa".I Hrvatske su željeznice (HŽ) imale svoju aferu zbog koje će u siječnju 2011. na optuženičku klupu bivši predsjednik Uprave HŽ Holdinga Davorin Kobaku i još troje koje se tereti da su preko tvrtke "Agit" izvukli 3,7 milijuna eura. Nakon višegodišnje istrage, protiv osam osoba podignuta je optužnica zbog zloporaba i pranja novca u aferi "Brodosplit" kojom je to brodogradilište oštećeno za 4,7 milijuna dolara.
SUDSKI EPILOZI STARIH SLUČAJEVABivši ministar obrane Berislav Rončević u prosincu je dočekao nepravomoćnu presudu kojom je kažnjen s četiri godine zatvora zbog afere "kamioni" i optužbe da je državu oštetio za 10,2 milijuna kuna jer je izravnom pogodbom kupio skuplje i nekvalitetnije kamione za Hrvatsku vojsku. Njegov bivši pomoćnik Ivo Bačić dobio je dvije godine, a zajedno s Rončevićem državi će, ako presuda postane pravomoćna, morati vratiti novac.U veljači je izrečena nepravomoćna presuda u slučaju "Indeks 3", kojom je zbog zloporabe položaja i ovlasti te primanja mita s 14 mjeseci zatvora kažnjena bivša predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Hrvatskoga sabora i sveučilišna profesorica Deša Mlikotin-Tomić.
Osuđeno je još osamnaestero profesora, posrednika i studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.Vrhovni je sud u ožujku donio odluku u slučaju "Veliki maestro". Potvrdio je 11-godišnju kaznu bivšem potpredsjedniku Fonda za privatizaciju Josipu Matanoviću, ali i ukinuo osuđujuću presudu bivšem potoredsjedniku tog fonda Robertu Peši i još troje optuženika kojima će se ponovno suditi.Slučaj "Mali mestro" u cijelosti je, pak, vraćen na početak jer je ukinuta oslobađajuća presuda pa se ponovno sudi bivšem potpredsjedniku HFP-a Ivanu Gotovcu i poduzetniku Svjetlanu Staniću.
Konačnu presudu dočekao je i nekad najodlikovaniji hrvatski general Vladimir Zagorec, kojemu je Vrhovni sud u siječnju potvrdio sedmogodišnju zatvorsku kaznu zbog krađe dragulja iz sefa Ministarstva obrane 2000. On je, kao i Matanović, dužan državi namiriti štetu, a ona je u njegovu slučaju pet milijuna američkih dolara.
RATNI ZLOČINI I DALJE AKTUALNII 15 godina nakon rata pravosuđe se bavi ratnim zločinima. Donesene su pravomoćne presude Branimiru Glavašu, Mirku Norcu i Rahimu Ademiju. Glavašu, odbjeglom u BiH, Vrhovni je sud u srpnju potvrdio krivnju za zločine nad srpskim civilima u Osijeku 1991. te mu jedinstvenu zatvorsku kaznu s deset godina smanjio na osam godina. Krajem godine kazna mu je potvrđena i u BiH. Time je njegov slučaj završen, no ostao je neriješen pokušaj skupine ljudi da podmite suce Vrhovnog suda i utječu na konačnu presudu, zbog čega je pokrenuta istraga protiv pet osoba.
Mirku Norcu potvrđena je sedmogodišnja zatvorska kazna zbog zločina u Medačkom džepu 1993., a Rahimu Ademiju oslobađajuća presuda.Krajem godine u zatvoru je završio bivši ratni pomoćnik ministra unutarnjih poslova Tomislav Merčep zbog sumnje da je pripadnicima pričuvne postrojbe MUP-a, poznatima kao "merčepovci", naredio nezakonita uhićenja, mučenja i ubojstva 43 osobe sa zagrebačkoga, pakračkoga i kutinskog područja.Ove godine završena je i istraga ratnih zločina u Gruborima, to jest ubojstva šestero srpskih civila nakon vojne akcije "Oluje" 1995.
Sredinom prosinca podignuta je optužnica protiv trojice bivših pripadnika antiterorističke policijske postrojbe, a tužiteljstvo je od suda zatražilo da odvojeno dovrši postupak protiv ratnog zamjenika zapovjednika specijalne policije Željka Sačića, kojega se sumnjiči da nije ništa učinio kako bi spriječio zločin niti je kaznio počinitelje.U lipnju je podignuta optužnica protiv sedmorice bivših pripadnika 7. gardijske brigade Hrvatske vojske "Puma", koje se tereti da su u akciji "Maestral 2" 1995. strijeljali šestoricu srpskih ratnih zarobljenika.
NEPRAVOMOĆNE OSUDE ZA UBOJSTVO PUKANIĆA I IVANE HODAK Šestorica optuženih za ubojstvo novinara i suvlasnika tjednika "Nacionala" Ive Pukanića i njegova suradnika Nike Franjća u studenom su proglašeni krivima i osuđeni na ukupno 150 godina zatvora. Robert Matanić, koji je po optužnici okupio zločinačku skupinu, osuđen je na 33 godine. Zbog pomaganja u ubojstvu, njegov bratić Luka Matanić i zajednički prijatelj Amir Mafalani dobili su po 16 godina zatvora.
Neposredni počinitelj Željko Milovanović, optužen da je aktivirao eksplozivnu napravu koja je raznijela Pukanića, u odsutnosti je osuđen na 40 godina zatvora, a Bojan Gudurić dobio je 30–godišnju zatvorsku kaznu jer je iz zasjede trebao pucati u Pukanića ako eksploziv zataji. Slobodan Đurović osuđen je na 15 godina zatvora zbog optužbi da je bio veza ubojica sa Sretenom Jocićem, zvanim Joca Amsterdam, koji je za Pukanićevo ubojstvo navodno platio 1,5 milijuna eura. Jociću je za isti zločin sudi u Beogradu, gdje optuženičku klupu dijeli sa Željkom Milovanovićem i Zoranom Kuzmanovićem.
U ožujku je donesena i nepravomoćna presuda beskućniku Mladenu Šlogaru, koji je osuđen na 30 godina zatvora zbog ubojstva mlade zagrebačke odvjetničke vježbenice Ivane Hodak u listopadu 2008.
EX DIPLOMATI U "AKCIJI"U godini na izmaku ni diplomacija nije bila pošteđena afera i nezakonitosti pa su tako na optuženičku klupu sjela četvorica bivših diplomata.Bivši hrvatski veleposlanik u Washingtonu i stalni predstavnik pri UN-u Neven Jurica u travnju je nepravomoćno osuđen na godinu i pol zatvora jer je privatne račune plaćao kreditnim karticama i novcem diplomatske misije te je tako potrošio najmanje 677.000 kuna državnog novca.Istog mjeseca bivšem je veleposlaniku u Francuskoj Marku Žaji potvrđena uvjetna 20-mjesečna kazna, uz rok kušnje od četiri godine, zbog prijevara "teških" 760.000 kuna, koje mora vratiti državi.
Bivši veleposlanik u Libiji Jovan Vejnović u svibnju je nepravomoćno osuđen uvjetno na sedam mjeseci zatvora, uz dvogodišnji rok kušnje, jer je zloporabio povlašteni položaj i nabavljao alkohol hrvatskim radnicima u toj sjevernoafričkoj zemlji u kojoj je alkohol zabranjen. Bivši hrvatski glavni konzul u Australiji Goroslav Keller optužen je da je nakon isteka mandata prisvojio službenu dokumentaciju te pokućstvo i opremu konzulata, vrijedne više od 73.000 kuna, i sve to pokušao prikriti krivotvorenim ispravama. Osim diplomata, optužena je i bivša tajnica u hrvatskome veleposlanstvu u Tirani Sanja Balić-Vuković, koja se tereti da je od 2005. do 2007. iz službene blagajne ukrala više od 220.000 kuna.
BIVŠI ZASTUPNICI NA OPTUŽENIČKIM KLUPAMANa optuženičkim klupama 2010. našla su se i trojica bivših saborskih zastupnika, a jedan aktualni - Zoran Vinković optužen je jer je od Hrvatskoha sabora navodno nezakonito naplatio 12.500 kuna putnih troškova.Bivši saborski zastupnik HNS-a i predsjednik Hrvatskoga nanbudo instituta Srečko Ferenčak u ožujku je nepravomoćno osuđen na godinu dana zatvora zbog "afere nanbudo", to jest nezakonite prodaje gradskog zemljišta, pri čemu je sa suradnikom Petrom Turkovićem zaradio više od 9,5 milijuna kuna.
Članu Predsjedništva HSS-a Ivanu Kolaru tek se počelo suditi jer je građevinskoj tvrtki "Jata" omogućio 5,6 milijuna kuna vrijedne poslove, pri čemu je navodno oštetio općinu Molve, u blizini Đurđevca, kojoj je bio na čelu 12 godina, do 2009. godine.Bivši zastupnik mađarske nacionalne manjine Jene Adam nepravomoćno je osuđen za zloporabu položaja i ovlasti uvjetno na osam mjeseci zatvora, s dvogodišnjim rokom kušnje, jer je za osobne potrebe potrošio dio novca koji je od Hrvatskoga sabora dobio za političko djelovanje.
KLADIONIČARSKA I POLJOPRIVREDNA MAFIJAVišegodišnje sumnje u namještanje nogometnih utakmica i u kladioničarske prijevare u lipnju ove godine dobile su i službenu potvrdu kada su u akciji "Offside" uhićene 22 osobe zbog namještanja osam utakmica Prve hrvatske lige. Protiv trojice organizatora i 18 prvoligaških igrača, trenera i sportskih direktora u prosincu je podignuta optužnica.Kriminala je bilo i u "poljoprivrednom sektoru". U veljači je počela istraga protiv čelnih ljudi iz "Đakovštine", iz čijih je silosa nestalo 3000 tona pšenice i kukuruza, čime je na rub egzistencije dovedena tvrtka s 470 zaposlenika i više od 700 obiteljskih seoskih gospodarstava. Šteta se procjenjuje na više od 20 milijuna kuna.
