Glasnogovornik Europske komisije Olivier Bailly rekao je u ponedjeljak na konferenciji za novinare da je povjerenica Neelie Kroes prije Božića poslala pismo mađarskim vlastima u kojem je izrazila zabrinutost zbog novog zakona koji se počeo primjenjivati od prvog siječnja 2011. godine. "Povjerenica Kroes izrazila je sumnju glede sposobnosti Nacionalnog vijeća za medije i komunikacije da djeluje neovisno, pogotovo s obzirom na njegov sastav", rekao je Bailly.
Sastav tog vijeća određuje vladajuća konzervativna stranka Fidesz, koja ima golemu većinu u parlamentu. Sporni zakon kritizirali su Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) i neke zemlje članice Europske unije (EU). Novi zakon, među ostalim, omogućuje novoutemeljenom Vijeću za nadzor medija pristup dokumentima medijskih tijela, a novinare može prisiliti da otkriju svoje izvore kad je riječ o pitanjima važnima za nacionalnu sigurnost.
Predviđena je mogućnost visokih novčanih kazni za "neuravnoteženo medijsko izvještavanje" ili povredu ljudskog dostojanstva. Europska komisija zasad proučava je li zakon u skladu s europskom uredbom o audiovizualnim medijima, a još nije počela razmatrati je li novi zakon suprotan Povelji o temeljnim pravima, koja je postala obvezujući dokument nakon prihvaćanja Lisabonskog ugovora. Na samom početku šestomjesečnog predsjedanja Europskom unijom, Mađarska se, osim s kritikama zbog novog zakona o medijima, suočila i s vrlo oštrim kritikama zbog uvođenja posebnoga kriznog poreza koji uglavnom pogađa velike tvrtke, posebice one u stranom vlasništvu.
"Najprije moramo istražiti, a to upravo i činimo. Čim izvedemo neke zaključke, a trenutačno smo daleko od toga, obavijestit ćemo o tome javnost", izjavio je u ponedjeljak glasnogovornik Europske komisije Olivier Bailly odgovarajući na novinarsko pitanje da komentira mađarski krizni porez i pismo 13 europskih tvrtaka koje su se zbog toga žalile Europskoj komisiji. Sredinom prosinca prošle godine mađarski je parlament izglasovao uvođenje kriznog poreza, koji uglavnom pogađa velike, najčešće strane tvrtke u bankarskome, telekomunikacijskome, energetskom i maloprodajnom sektoru kako bi se i na taj način smanjio proračunski deficit.
Riječ je o posebnim porezima koji bi vrijedili tri godine, do 2013. godine. Istodobno, porezi na dobit za mala i srednja poduzeća, većinom u mađarskome vlasništvu, smanjeni su sa 16 posto na 10 posto. Ubrzo nakon toga 13 tvrtaka iz Njemačke, Austrije, Nizozemske, Francuske i Češke poslalo je pismo Europskoj komisiji tražeći kazne za Mađarsku zbog uvođenja mjera koje remete pravila slobodnog tržišta. Te tvrtke tvrde kako bi Mađarska tim dodatnim porezom ostvarila prihode od 1,3 milijarde eura. Komisija navodi da svaka zemlja članica slobodno može izabrati kakvu će proračunsku i fiskalnu politiku voditi, ali ističe da u europskom zakonodavstvu postoji načelo jednakosti koje ne dopušta da se neke tvrtke oporezuju više nego druge, rekao je glasnogovornik Bailly.
