"Za ovu Vladu posebno su važni gospodarski rast i završetak pregovora s EU, što očekujemo u lipnju. To će biti i potvrda da smo proveli reforme. Ako pregovori ne budu zaključeni u lipnju, Vlada treba preispitati svoju poziciju i odgovornost. Treba vidjeti koji su razlozi da se cilj, koji si je sama postavila, nije ostvario, može li pregovore dovršiti u razumnom roku ili to treba prepustiti nekoj drugoj ekipi", kazao je Josipović za "Poslovni dnevnik" dodajući kako je eventualno daljnje pogoršanje ekonomske situacije i nezaposlenosti slične naravi.
U razgovoru u povodu godinu dana od kada je izabran za trećeg hrvatskog predsjednika, Josipović je ocijenio kako su u tom razdoblju, uz pomake u pregovorima s EU, napravljeni i pomaci u odnosima sa susjednim zemljama, posebno sa Srbijom i BiH, dok je u unutarnjoj politici izdvojio borbu protiv korupcije. "Posebno je važna promjena društvene klime, rad Državnog odvjetništva i USKOK-a, te stavovi premijerke Jadranke Kosor. Ali i ja sam sa svojim Uredom pridonio otvaranju beskompromisne borbe protiv korupcije i kriminala, a rezultati pokazuju da više nema nedodirljivih", naglasio je.
Naglašava i da je, u pogledu gospodarstva koje nije u njegovoj "nadležnosti", uvijek isticao kako Hrvatska nije pokrenula novi zamah i nema dovoljno investicija, a nezaposlenost raste. "Projekcija od 1,5 do 2 posto rasta možda znači izlazak iz recesije, ali ne i izlazak iz krize. Nedovoljno je za povećanje zaposlenosti i popravljanje gospodarske situacije", kazao je Josipović koji očekuje da će se nastaviti s jačanjem reformi, pa i s onima, kako je rekao, koje u 'normalnim' okolnostima ne treba očekivati u predizbornoj godini.
Stanje je takvo, objašnjava, da se ne smije kalkulirati s izbornim rezultatima. "Nužni su veliki zahvati u državnoj i lokalnoj upravi, prava decentralizacija, i ozbiljna porezna reforma", upozorava. Ne slaže s ocjenom da ga Vlada "ne doživljava osobito", ističući kako je u mnogo važnih stvari bilo međusobnog dogovora, "pa i situacija u kojima je Vlada promijenila stajalište". Kao primjer navodi da je, nakon dugog odbijanja, u Ustav uvrstila njegov prijedlog o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala, kao i to što je Vlada uvažila sugestiju da nije dobro zakonom definirati Ured predsjednika jer bi to ugrozilo podjelu vlasti. "Vlada se u pregovorima sa seljacima digla od stola, ali se na moj poziv vratila. Bio sam uspješan most i između Vlade i sindikata. To ne bi bilo moguće da sam u stalnom medijskom prepucavanju s Vladom. Ali znali smo se i oštro sukobiti, kao u politici prema susjedima", dodaje.
Naglašava da u svom odnosu s Vladom neće koristiti "estradni pristup" i dijeljenje brojčanih ocjena po novinama. "Često ocjenjujem pojedine poteze, primjerice, program gospodarskog oporavka gdje sam kritizirao Vladu. U jednom trenutku sam se s njom ozbiljno razišao u vanjskoj politici, o pitanju BiH. Sad imamo zajedničku vanjsku politiku. Dakle, rasprava o pojedinim pitanjima - da, ali medijski i estradni pristup, dijeljenje brojčanih ocjena po novinama nije potrebno", kazao je predsjednik Josipović.
