"Pristupni pregovori s Hrvatskom mogu biti zaključeni u prvoj polovici 2011. godine pod uvjetom da se odlučno nastavi s potrebnim reformama, posebice u jačanju javne uprave i pravosuđa, nastavku borbe protiv korupcije, osiguranju održivog povratka izbjeglica, pune suradnje s ICTY-jem i nastavka privatizacijskog procesa i prihvaćanja planova za restrukturiranje za brodogradilišta u poteškoćama", kaže se u prijedlogu rezolucije.
Prije glasovanja u Vanjskopolitičkom odboru na izvješće parlamentarnog izvjestitelja Hannesa Swobode zastupnici su podnijeli 93 amandmana. Na temelju tih amandmana, Swoboda je uspio dogovoriti nekoliko kompromisnih amandmana, koji su u srijedu dobili potporu Vanjskopolitičkog odbora.
Neposredno prije glasovanja dogovoreno je da se u tekst uvrsti poziv uredu EU-a za borbu protiv prijevara (OLAF) da u suradnji s USKOK-om ispita navode o mogućoj korupciji europskih dužnosnika iz nezakonito stečenih sredstava u Hrvatskoj. "Traži se od OLAF-a da blisko surađuje s hrvatskim vlastima kako bi se rasvijetlila mogućnost nastanka posredne korupcije u institucijama EU-a", kaže se u izglasanom tekstu.
Zahtjev za uključivanje OLAF-a prvotno je predložilo troje zastupnika iz socijalističke frakcije u Europskom parlamentu Goran Farm (Švedska), Richard Howitt (Velika Britanija) i Véronique De Keyser (Belgija).
Oni su predložili amandman, koji je u prihvaćenom tekstu temeljito preformuliran, a u kojem je stajalo da se "izražava ozbiljna zabrinutost zbog svjedočenja bivšeg šefa hrvatske carine i rizničara HDZ-a Mladena Barišića pred nacionalnom antikorupcijskom agencijom USKOK, posebice u pogledu uporabe novca stečenog kroz nezakonito poslovanje za plaćanje lobista u Bruxellesu" te se pozivao OLAF da "blisko surađuje s hrvatskim vlastima kako bi se to pitanje razjasnilo".
Činjenica da je taj poziv uvršten u prijedlog rezolucije ne znači da će se OLAF uključiti u istrage, jer su rezolucije Europskog parlamenta pravno neobvezujuće. U odnosu na prvotni tekst, u prihvaćenom prijedlogu rezolucije nalazi se nešto blaža verzija o raširenosti korupcije u Hrvatskoj.
Umjesto rečenice da korupcija "ostaje široko rasprostranjena u Hrvatskoj i da korupcija obuhvaća gotovo sve segmente društva", u prihvaćenom kompromisnom amandmanu uvrštena je formulacija "čini se da je korupcija široko rasprostranjena i čini se da obuhvaća različite segmente društva, gospodarstva i političkih institucija".
U kompromisnom amandmanu se pozdravljaju napori hrvatske vlade u borbi protiv svih vrsta korupcije, uzimaju se na znanje protukorupcijski slučajevi visokog profila, "koji uključuju bivšeg premijera, dvojicu bivših ministara, visoke državne dužnosnike i brojne predsjednike uprava u poduzećima u vlasništvu države".
Također se "očekuju transparentna i poštena suđenja te se podsjećaju hrvatske vlasti na važnost zaštite istraga protiv korupcije od političkog upletanja". U jednom od kompromisnih amandmana ukazuje se na nedovoljni napredak "glede infrastrukture i opremljenost sudova, uglavnom zbog nedostatka financijskih sredstava".
U tekstu se pohvaljuje napredak Hrvatske u ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja te poziva Komisiju da "iskoristi sve svoje kapacitete kako bi podržala hrvatske napore za ispunjavanje mjerila". U dijelu koji se odnosi na suradnju s Haaškim sudom, u tekstu se poziva Vijeće da uzme u obzir stajališe Sudskog vijeća ICTY-a prema kojem se ne može s punom sigurnošću utvrditi da topnički dnevnici, koje tužiteljstvo traži, još uvijek postoje.
Također se poziva Hrvatsku da pojača istragu glede nestalih dokumenata i razjasni "nedosljednosti", koje je haaški tužitelj Serge Brammertz spominjao u svom izvješću Vijeću sigurnosti UN-a. U prijedlogu rezolucije se kaže da se "sloboda izražavanja, uključujući slobodu i pluralizam medija općenito poštuju".
Hrvatske vlasti se pozivaju da "poduzmu daljnje korake kako bi osigurali neovisnost i profesionalizam medija te da nastave pokazivati odlučnost kako bi se osiguralo da medijski sektor djeluje bez političkog upletanja te da se osigura neovisnost regulatornih tijela".
Također se pozivaju hrvatske vlasti da ispitaju "slučajeve zastrašivanja i političkog pritiska na novinare te slučajeve komercijalnog utjecaja" na medije i da pojačaju istragu o prijetnjama novinarima koji rade na slučajevima korupcije i organiziranog kriminala. Pozdravlja se presuda za ubojstvo Ive Pukanića te ističe da HRT i dalje ima poteškoća s izborom novog ravnatelja.
