Zakonom se propisuje da dužnosnik, pored dužnosti na koju je imenovan ili izabran, ne može obnašati drugu javnu dužnost, dok dužnosnici koji profesionalno obnašaju javnu dužnost za vrijeme obnašanja ne mogu uz naknadu obavljati druge poslove u smislu redovitog i stalnog zanimanja, osim ako Povjerenstvo ne utvrdi da to ne utječe na zakonito obnašanje dužnosti.
Dužnosnici su obvezni u roku od 30 dana od stupanja na dužnost podnijeti izvješće Povjerenstvu s podacima o svojoj imovini, kao i imovini bračnog druga. Odredbama se utvrđuje i da dužnosnici za vrijeme obnašanja dužnosti ne smiju imati više od 0,5 posto dionica, odnosno udjela u vlasništvu nekog trgovačkog društva (do sada je to bilo 20 posto), a svoja upravljačka prava moraju prenijeti na drugu osobu.
Također, trgovačko društvo u kojem dužnosnik ima više od 0,5 posto udjela ne može stupiti u poslovni odnos s tijelom javne vlasti u kojem dužnosnik obnaša dužnost. U slučaju pak da tijelo u kojem dužnosnik obnaša dužnost stupi u poslovni odnos s tvrtkom u kojoj član njegove obitelji ima više od 0,5 posto udjela dužnosnik je dužan o tome obavijesti Povjerenstvo koje bi izdalo upute u cilju izbjegavanja sukoba interesa.
Povjerenstvo bi imalo predsjednika i četiri člana koji ne smiju biti članovi niti jedne stranke, a niti su to bili posljednjih pet godina do dana kandidiranja za mjesto u Povjerenstvu. Birao bi ih Sabor na prijedlog Odbora za izbor, imenovanje i upravne poslove, a temeljem javnog poziva.
Povjerenstvo ima ovlasti pokretanja postupka sukoba interesa i donošenja odluka o tome predstavlja li djelovanje nekog dužnosnika kršenje Zakona, a omogućuje se i izricanje prekršanih mjera.
Do sada je Povjerenstvo moglo izreći sankciju obustave isplate dijela neto mjesečne plaće, a novim zakonom predviđaju se i mogućnost predlaganja za razrješavanje dužnosnika kao i poziva dužnosniku za podnošenjem ostavke. Izmjenama se širi i krug osoba na koje bi se Zakon odnosio, pa bi njime ubuduće bili obuhvaćeni ravnatelji uprava, ravnatelji agencija, tajnici ministarstava, predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u cijelosti u državnom vlasništvu, odnosno svi koje imenuju Vlada, Sabor, predsjednik Republike.
Bošnjaković ističe kako novi Zakon bolje razrađuje i sustav provjere imovinske kartice, a ti će podaci podlijegati provjeri iz drugih dostupnih podataka, npr. zemljišnih knjiga, iz Porezne uprave i sl. Tako se regulira i da su nadležna tijela u Hrvatskoj, bankarske i druge financijske institucije dužne bez odgode Povjerenstvu, na njegov zahtjev, dostaviti tražene obavijesti, činjenice i dokaze.
Dopuštanje pristupa bankovnim računima moglo bi izazvati raspravu u javnosti, kazala je premijerka Jadranka Kosor koja smatra da se svatko tko želi biti dužnosnik nema razloga da se usprotiviti bilo čemu i da je važno dopustiti provjeru. "Ništa više neće biti moguće sakriti", poručila je.
Novi je Zakon upućen u prvo saborsko čitanje, a premijerka je najavila da će vrlo brzo biti upućen i u drugo čitanje jer je jasna poruka svima koji se žele baviti javnim poslom jer je taj zakon snažno antikorupcijsko oruđe.
