Istaknuo je da su zakonskim odredbama sada, uz ministre, saborske zastupnike, gradonačelnike i župane, obuhvaćeni i rukovodeći državni službenici i predsjednici uprava trgovačkih društava u većinskom vlasništvu države. Ujedno su smanjeni i limiti udjela koje dužnosnik smije posjedovati u tvrtkama koje su u poslovnom odnosu s državnim tijelom u kojemu on obnaša rukovodeću dužnost.
Povjerenstvo koje bi odlučivalo o sukobu interesa imalo bi predsjednika i četiri člana koji ne bi smjeli biti članovi niti jedne stranke. "To neovisno, objektivno i kompetentno tijelo birao bi Sabor na temelju javnoga poziva, a ono ne bi nikome sudilo, već upozoravalo nadležne institucije o uočenim nepravilnostima", istaknuo je Pičuljan.
U nadležnosti povjerenstvo bile bi i sankcije, ono bi moglo dati prijedlog za razrješenje dužnosnika kod kojega je utvrđen sukob interesa ili ga pozvati na podnošenje ostavke. HDZ-ova zastupnica Ana Lovrin upozorila je kako predloženim zakonskim odredbama nisu obuhvaćeni predsjednici uprava trgovačkih društava u vlasništvu lokalne samouprave.
Kao primjer navela je predsjednika uprave Zagrebačkog holdinga, gradskih vodovoda i drugih trgovačkih društava koja raspolažu velikim novcem. "Zakonom smo obuhvatili načelnike općina, koji imaju malu plaću, a izostavili smo direktore vodovoda s nekoliko puta većim prihodima", ustvrdila je Lovrin.
Odgovorio joj je predsjednik Odbora Emil Tomljanović (HDZ) izrazivši sumnju da bi se širenjem na toliki krug dužnosnika, onemogućilo provedbu zakonskih odredaba. "Važno je da ovaj Zakon bude primjenjiv, a širenjem na još nekoliko tisuća ljudi, postat će neprovediv", upozorio je Tomljanović.
Smatra i kako predloženi Zakon nije dovoljno jasno definirao što učiniti ako se prozvani dužnosnik "ogluši na sankciju", odnosno na poziv da podnese ostavku zbog utvrđenog sukoba interesa. Budući da je zakonski prijedlog u prvom čitanju, zaključeno je da se navedene nepreciznosti dotjeraju tijekom rasprave na plenarnoj saborskoj sjednici.
