"Vijeće bi trebalo sustavno i objektivno nadzirati provođenje mjera borbe protiv korupcije, bez obzira na koga se to odnosi i na koju političku opciju", kazala je Ana Lovrin (HDZ), podsjetivši kako su iz Kluba HDZ-a bili pozivali Jovanovića da podnese ostavku s obzirom na njegove, kako je rekla, paušalne ocjene i diskreditiranje jedne političke opcije.
Sada je, međutim, ravnoteža učinjena uvođenjem institucije potpredsjednika Vijeća iz vladajuće većina i izmjenom Poslovnika, dodala je.
Lovrin je naglasila kako Vlada i ministarstva "slušaju" dobre prijedloge Vijeća pa su tako sve sugestije prihvaćene i ugrađene u novi akcijski plan, među kojima i sugestija da sva ministarstva budu nositelji provedbe antikorupcijskog programa te da državna poduzeća izrađuju vlastite antikorupcijske programe.
Budući da Hrvatska ima dobar zakonski okvir za zaštitu zviždača, zastupnica Lovrin smatra poželjnim propitati da li se pojedine zakonske odredbe dovoljno primjenjuju. "Hoćemo li i dalje raditi po sistemu da akcijski planovi funkcioniraju, a da korupcija cvjeta?", pitala je Ingrid Antičević Marinović (SDP) i ocijenila da neki zakoni šire prostor korupcije umjesto da ga sužavaju.
Navela je i da bi trebalo provoditi preporuke Vijeća vezane za zviždače jer oni još uvijek nemaju dovoljno povjerenja u zakone da bi prijaviti korupciju budući da "doživljavaju slijeganje ramenima, a mogu ostati i bez posla".
"Vijeće je postalo respektabilno tijelo i zadobilo je ugled i povjerenje građana otkako mu je na čelu Željko Jovanović", ocijenila je zastupnica Antičević Marinović, te napomenula kako Vijeće ima "tek mali sobičak i gotovo nemoguće uvjete za rad", no da unatoč tome rade na 201 predmetu, od kojih neki imaju i oznaku tajnosti.
Nisu tu da ocjenjuju da je korupcija štetna nego konkretno propituju, dodala je. Na te su ocjene odgovorili zastupnici HDZ-a, a Đurđica Sumrak kazala je kako u borbi protiv korupcije nije prekretnica Željko Jovanović nego premijerka Jadranka Kosor koja je, kako je kazala, "imala snage i hrabrosti kada je proglasila nultu stopu tolerancije na korupciju".
Damir Kajin (IDS) je ustvrdio da problem korupcije leži u sustavu i zakonima koji se pišu kako bi se pogodovalo pojedincima ili omogućavao monopol pri čemu je, kaže, Sabor marginaliziran, a sve vode Vlada i mediji. "Ako je u kapitalnim investicijama zamračeno samo dva posto novca, riječ je o milijardi eura.
Kako da sad dođemo do tog novca? S time bismo mogli otvoriti 50.000 radnih mjesta, a njih je u posljednih sedam godina pojela korupcija", naveo je Kajin. Zastupnik Goran Beus Richembergh (HNS/HSU) je ocijenio kako korupcija ubija srž svakog tržišnog gospodarstva i sprječava razvoj te uništava sliku i ugled politike kao časne djelatnosti.
"Pridonijela je da ljudi politiku preziru, a političare smatraju nepoštenima", dodao je. Upozorio je da se izmjenama zakona nije dokinula korupcija već da ona caruje, pogotovo na lokalnoj razini, kada je riječ o pretrčavanju u duge stranačke klupe i kupovanju mandata. I danas se, kaže, trguje stanovima, sinekurama, mandatima, gotovinom.
HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić smatra da korupocija postaje način života u Hrvatskoj, jer se za onoga tko je prodao svoj mandat za gostionu kaže da je time riješio svoje životno pitanje. "Strašna je činjenica da je nametnut takav način života i da se nad njom trabaju zamisliti svi koji žele dobro Hrvatskoj", kazao je Grubišić.
Sve afere, mito, korupciju, nepotizam, klijentelizam, sukob interesa najbolje je nazvati 'skorupcijom' jer dok neki pobiru skorup odnosno vrhnje, drugi zbog toga ostaju bez svojih radnih mjesta, plaća, božićnica i mirovina, ustvrdio je. Stanko Grčić (HSS) je naveo da Hrvatska zbog korupcije godišnje gubi šest milijardi kuna.
"Zbog toga korupciju traba sustavno i dosljedno razbijati što je čvrsto opredjeljenje ove vlade", zaključio je Grčić. Sabor je dopunio dnevni red sjednice s devet novih točaka, među kojima i točkom o izboru članova Državnog sudbenog vijeća i Državno-odvjetničkog vijeća.
