"Danas smo u situaciji koja predstavlja politizaciju odnosa između Hrvatske i ICTY-a...Tu je bilo nespretnosti hrvatske politike i stvorilo se uvjerenje da Hrvatska nešto skriva", rekao je Josipović na Međunarodnoj konferenciji o naslijeđu ICTY-a na Pravnom fakultetu. Dodao je da danas u Hrvatskoj nitko ne skriva topničke dnevnike i ustvrdio da je pogreška učinjena prije deset godina kada je pristup dokumentima omogućen ljudima koji na to nemaju pravo."Hrvatska je talac tog odnosa s ICTY-em", ocijenio je hrvatski predsjednik dodajući da je nepovjerenje prema Hrvatskoj uvjetovano politički, a ne pravno.
"Nepravedno je kočiti put neke zemlje u EU zbog prošlosti koja se ne može ispraviti", rekao je Josipović u govoru u kojem je kao profesor međunarodnog prava i predsjednik države iznio svoja stajališta o ICTY-u. Ocijenivši općenito pozitivno rad suda osnovanog 1993., Josipović je kritizirao ambiciju Tribunala da utvrđuje povijesnu istinu rekavši da to nije zadaća suda, nego povjesničara. "Ta je ambicija naštetila sudu i međunarodnoj pravdi", dodao je predsjednik koji se sudom bavio kao aktivist nevladinih udruga, profesor prava, oporbeni političar i danas kao predsjednik.
Po njegovim riječima, to je stvorilo dojam politiziranosti suda i oduzelo mu puno vremena na neproduktivne iskaze svjedoka koji su tumačili povijest Balkana i Europe na nekorektan način. Najznačajnijim naslijeđem ICTY-a Josipović smatra utjecaj na društva zemalja bivše Jugoslavije koja su spoznala povijesnu istinu da su i "naši" činili ratne zločine. "Mi smo u Hrvatskoj branili zemlju, ali to ne znači da na našoj strani nije počinjen zločin. ICTY nam je pomogao da shvatimo tu povijesnu istinu", istaknuo je Josipović.
Hrvatski predsjednik, koji je, kako je sam podsjetio, u prošlosti bio optuživan da je agent ICTY-a i da za velike novce piše optužnice protiv Hrvata, rekao je da je osnivanje Tribunala u Hrvatskoj dočekano "otvorena srca", ali s očekivanjima da je to sud za druge te da je tadašnja politika inicirala njegovo osnivanje i surađivala "s figom u džepu". Tribunalu, koji bi s radom trebao prestati 2014., zamjera što je samo djelomično uspio zadovoljiti žrtve zločina i nije donio nijednu odluku kojom bi žrtvama bila dosuđena odšteta.
Sudac na ICTY-u Howard Morrison smatra da je za ocjenu naslijeđa ICTY-a najvažnije pošteno vođenje postupaka. "Svi trebaju napustiti sud s osjećajem da je suđenje bilo pošteno. To je teško postići i mnogi odlaze s osjećajem nepravde", rekao je. Dodao je da se ne želi ispričavati za pogreške suda koji je startao "od nule" i čija se praksa stalno mijenja. "Nadam se da ćemo postati bolji", rekao je sudac angažiran među ostalim i u postupku protiv bivšeg vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića. Na temelju ranijeg iskustva odvjetnika i sadašnjeg suca, Morrison je suradnju regionalnih država ocijenio "odličnom" i istaknuo da osobno ne sumnja u iskrenost te suradnje.
