Haaški je sud do sada okončao postupke protiv 125 od 161 osobe protiv koje su bile podignute optužnice. Predmet "Haradinaj i ostali" jedini je u predraspravnoj fazi nakon što je Žalbeno vijeće Haaškoga suda poništilo dio presude i vratilo na ponovno odlučivanje prvostupanjskom vijeću. To bi suđenje u kojem su bivši zapovjednici u OVK Ramush Haradinaj, Idriz Balaj i Lahi Brahimaj optuženi za zločine nad kosovskim Srbima trebalo započeti za nekoliko mjeseci.
Na suđenjima bivšem vođi bosanskih Srba Radovanu Karadžiću za genocid i druge ratne zločine u BiH i umirovljenom generalu vojske bosanskih Srba Zdravku Tolimiru za genocid u Srebrenici u tijeku je tužiteljski dio dokaznog postupka, dok je on završio u tri predmeta: protiv vođe srpskih radikala Vojislava Šešelja optuženog za zločine u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata, protiv bivših čelnika državne sigurnosti Srbije Jovice Stanišića i Frenkija Simatovića optuženih za zločine u Hrvatskoj i BiH te protiv bivših policijskih dužnosnika bosanskih Srba Miće Stanišića i Stojana Župljanina za zločine počinjene u bosanskoj Krajini i na redu je obrana u tim predmetima.
Na samom su kraju suđenja u predmetima "Gotovina i drugi", "Prlić i drugi" i "Perišić". Presuda trojici hrvatskih generala Anti Gotovini, Ivanu Čermaku i Mladenu Markaču optuženima za zločine počinjene tijekom i nakon Oluje očekuje se najranije koncem ožujka, dok je u predmetu "Prlić i drugi", u kojem su šestorica vojnih i civilnih vođa bosanskih Hrvata Jadranko Prlić, Bruno Stojić, general Slobodan Praljak i Milivoj Petković, te Valentin Ćorić i Berislav Pušić optuženi za zločine protiv muslimana počinjene tijekom rata na prostoru Herceg-Bosne, u tijeku izvođenje završnih riječi. U postupku protiv bivšeg načelnika generalštaba Vojske Jugoslavije Momčila Perišića optuženog za zločine u BiH i raketiranje Zagreba završne riječi predviđene su za konac ožujka.
U žalbenoj fazi postupka su četiri predmeta od kojih se dva tiču zločina nad kosovskim Albancima - prvi protiv umirovljenog srbijanskog policijskog generala Vlastimira Đorđevića osuđenog na 27 godina zatvora, te drugi "Šainović i drugi" u kojem su na 22 godine zatvora osuđeni bivši potpredsjednik Vlade SRJ Nikola Šainović, general Vojske Jugoslavije Nebojša Pavković i policijski general Sreten Lukić, a za pomaganje u zločinima nad kosovskim Albancima na po 15 godina zatvora bivši načelnik Generalštaba VJ Dragoljub Ojdanić i zapovjednik korpusa VJ u Prištini Vladimir Lazarević.
Pred Žalbenim vijećem je i presuda za genocid u Srebrenici i Žepi za koji su sedmorica oficira vojske i policije bosanskih Srba osuđena na kazne od pet godina zatvora do doživotnog zatvora. Na doživotni zatvor osuđeni su pomoćnik zapovjednika za sigurnost Drinskog korpusa Vujadin Popović te načelnik za sigurnost u Glavnom štabu VRS Ljubiša Beara.
Trećeoptuženi načelnik za sigurnost Zvorničke brigade VRS Drago Nikolić osuđen je na 35 godina zatvora, načelnik za operativno-nastavne poslove u Glavnom štabu VRS general Radivoje Miletić 19 godina zatvora, zapovjednik združenih snaga MUP Republike Srpske Ljubomir Borovčanin na 17 godina, bivši zapovjednik Zvorničke brigade VRS Vinko Pandurević na 13 godina zatvora i pomoćnik Ratka Mladića za moral, pravna i vjerska pitanja u Glavnom štabu VRS general Milan Gvero na pet godina zatvora.
U žalbenoj fazi je i postupak protiv zapovjednika lokalne višegradske paravojne jedinice bosanskih Srba Milana Lukića i člana te jedinice i njegova rođaka Sredoja Lukića osuđenih za zločine protiv muslimana na području Višegrada na doživotni zatvor (Milan Lukić) odnosno na 30 godina zatvora (Sredoje Lukić).
