"Ta je tema podložna manipulacijama i zlouporabama, ali prijepori na znanstvenoj i historiografskoj razini ne smiju biti prepreka našoj ljudskosti i političkoj odgovornosti da se oda spomen svakoj žrtvi svakog rata", kazao je Goran Beus Richembergh (HNS/HSU). Naveo je kao jedan od prijepora datum završetka rata budući da prijedlog zakona podrazumijeva da je rat u Hrvatskoj prestao 9. svibnja i da do predaje naoružanih vojski nije rat što je, smatra, kriva premisa. "Nemojmo dijeliti mrtve. Ne smijemo dozvoliti da ijedan zakon to učini, ali ne smijemo ni u istu poziciju stavljati žrtvu i onoga tko je zločini počinio", kazao je te ponovio da su armija E, poglavnik i njegov tjelesni zdrug bili vojno aktivni do 15. svibnja, suprotstavljajući se ideji kapitulacije. Redovito se, kaže, prešućivalo i da su u kolonama prema Bleiburgu i Dravogradu, na križnom putu, bili i drugi, a ne samo Hrvati te podsjetio na stradanja podunavskih Švaba te Talijana u fojbama.
Odgovorio mu je Josip Đakić (HDZ) rekavši kako je "apsolutno netočan" navod da je od 9. do 15. svibnja 1945. pružan aktivan otpor jer je, kaže, 200 tisuća hrvatskih vojnika domobrana i ustaša položilo oružje i tako su razoružani pobijeni na Bleiburškom polju. Andrija Hebrang (HDZ) je također naglasio da grobovi o kojima se govori, deseci i deseci tisuća grobova, nemaju imena i prezimena. Marijana Petir je u ime HSS-a, koji je s HDZ-om predlagatelj zakona, ustvrdila kako o razmjerima počinjenih komunističkih zločina govori velik broj neoznačenih grobišta, u Hrvatskoj više od 700, u Sloveniji više od 500, među kojima su najmasovnije u Teznom u Maceljskoj šumi i Jazovki.
Upozorila je da niti jedan postupak protiv optuženih zločinaca komunističkog režima u zadnjih 20 godina nije okončan pravomoćnom presudom za zločin pa ispada da se nije dogodio te izrazila nadu da će se ti zločini procesuirati premda su počinitelji danas u pooodmakloj životnoj dobi. "Valja se potruditi oko svih svjedočanstva, dokumenata i otvaranja akhiva. Taj posao se ne tiče samo povjesničara nego svakoga od nas", poručila je Petir naglašavajući kako je glavni cilj zakona omogućiti obiteljima žrtava da prožive žalovanje zbog gubitka svojih najbližih jer zbog zavjere šutnje to dosad nisu mogli učiniti. SDP-ov zastupnik Danijel Mondekar je naglasio da će SDP podržati prijedlog zakona jer ne žele da Tezno, Jasenovac i druga stratišta uđu u povijesni zaborav, ali i dodao kako neće dopustiti da se žrtve koriste u dnevno-političke svrhe kao što je to bilo u 90-ima. "To se poglavlje mora politički zatvoriti i dati šansu struci da odradi svoj posao", kazao je navodeći kako je dužnost zastupnika danas, 2011., nešto drugo s obzirom na 340.000 nezaposlenih, 80.000 koji rade, a ne primaju plaću i gospodarski pad.
Damir Kajin (IDS) ocijenio je tipičnim za sadašnju vlast da, dok se zemlja gospodarski raspada, premijerka navodno traži da joj se šalju pisma, kao Pajo Patak, a šef policije se bavi iskapanejm grobišta i čuvanjem Markovog trga. "Da premijerku pozovemo da obrazlaže kondicije ovog zakona došla bi u roku odmah, a ne i kada je riječ o prosvjedima, razbijenim glavama i krvi na Krvavom mostu", dodao je, a o zakonu rekao da "svaka nedužna žrtva treba biti rehabilitirana, kršćanski pokopana i oplakana". "Neka se odaje počast nedužnima na svakoj grobnici no obilježavati skupove ispred spomenika u Bleiburgu gdje stoji 'u čast i slavu poraženoj hrvatskoj vojsci' je u najmanju ruku degutantno", kazao je Kajin, njegovoj je izlaganje izazvalo niz replika zastupnika.
Hebrang mu je poručio kako nisu birali vrijeme već su zakon stavili u proceduru kad su razjasnili sve dileme. "Nemojte politizirati vi kad nismo mi koji smo pravili zakon", poručio mu je. Ratko Gajica (SDSS) je rekao da treba odati pijetet svakoj nevinoj žrtvi, ali i podsjetio na rušenje spomenika oslobođenju Knina i Dalmacije, u Jadovnom i na Petrovoj gori te pozvao na jednak odnos prema žrtvama i pravičan odnos prema stradalnicima. Odgovorio mu je Hebrang rekavši da svi nadgrobni spomenici trebaju biti zaštićeni. "Dajmo da već jedanput i naše generacija mladih ljudi doznaju gdje su hrvatska ratišta, hrvatska stratišta i hrvatski grobovi", rekao je HDSSB-ov zastupnik Boro Grubišić. Tek tada, dodao je, moći ćemo živjeti s mirom, ako se može dok ima izvršitelja i naredbodavaca od kojih su neki bili i u strukturama ove hrvatske države. "To smo znali i šaputali. I sad znamo i opet šutimo. Zanimljiva je ta hrvatska šutnja", kazao je Grubišić te dodao kako ga zato fasciniraju mladi ljudi koji progovaraju otvoreno i jasno i glasno.
