"Podnosim zahtjev da donesete oslobađajuću presudu po svim točkama optužnice jer je vrlo jasno da nema nikakvih dokaza koji bi mogli poslužiti kao osnova za osuđujuću presudu", rekao je na početku trodnevna ročišta koje se održava na temelju pravila Haaškoga suda koje omogućava optuženom da, po završetku tužiteljskog dokaznog postupka, zatraži oslobađanje po jednoj ili više točaka optužnice i obrazloži zašto smatra da ih tužitelji nisu dokazali. Šešelj je zatražio i da mu se "isplati odšteta za osmogodišnji bezrazložni pritvor i sve što je preživio u njemu" uključujući i uskraćivanje prava da se brani sam, narušeno zdravlje kao i za "prekinutu političku karijeru dok je bila u usponu".
Šešelj je ponovio da se protiv njega u Haagu vodi politički proces kako bi ga se eliminiralo sa srbijanske političke scene. "Cijeli srpski narod je s time odavno načisto", tvrdi Šešelj. On je ocijenio da mu je haaški proces omogućio da postane "istorijska ličnost" upitavši suce "šta više da čovjek u svom malom životu da očekuje?" Šešelj je ustvrdio da se optužnica temelji na lažnim optužbama a svjedoke koji su ga teretili za govore mržnje i poticanje dobrovoljaca SRS odbacio je kao lažne. Tako je tvrdio da su svjedoci, koji su opisali kako potpiruje dobrovoljce SRS u studenome '91. u Vukovaru i poručuje im da "nijedan ustaša ne smije živ izaći iz Vukovara", potpuno izmislili događaj. "Vi ste se ovdje uvjerili da se to naprosto nije dogodilo", kazao je sucima dodajući da bi on osobno volio da su svi ustaše, što je Šešeljev pojam za hrvatske vojnike, mrtvi jer su "gori od nacista".
Šešelj je isto tako tvrdio da nije bilo ni govora mržnje i poticanja na zločine ni u Malom Zvorniku, kao ni u vojvođanskom selu Hrtkovcima iz kojeg je nakon njegova govora pobjegla većina Hrvata, napominjući da govor mržnje nema nikakva uporišta u međunarodnom pravu, kao ni udruženi zločinački pothvat za koji ga se također tereti. Tužiteljstvo tereti Šešelja da je, zajedno s drugim sudionicima zločinačkog pothvata predvođenog bivšim jugoslavenskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, pokušao uspostaviti novu srpsku državu na dijelovima Hrvatske, BiH i same Srbije kroz progon pod patronatom države, koji je uključivao ubojstva, deportacije, zlostavljanja, pljačku i uništavanje imovine Hrvata i muslimana. Optužen je za zločine protiv čovječnosti u BiH i Hrvatskoj, a posebno za masakre na Ovčari i u Voćinu te progon Hrvata iz Vojvodine.
Ideju 'velike Srbije' sa zapadnom granicom Virovitica-Karlovac-Karlobag zagovarao je u javnim nastupima, a svojom je ekstremnom retorikom mobilizirao i poticao na progon Hrvata i muslimana ne samo sebi podređene stranačke dobrovoljačke oružane jedinice, nego i druge srpske snage, smatra tužiteljstvo. Tužiteljstvo je kao dokaze uvelo niz njegovih huškačkih govora i snimke obilazaka, u odori ili civilu, srpskih dobrovoljačkih postrojbi koje je poticao da haraju i čine zločine u Hrvatskoj i BiH. Šešelj na tim snimkama objašnjava kako je mobilizirao dobrovoljce Srpske radikalne stranke i upućivao ih u "srpske zemlje" u Hrvatskoj i BiH.
Tijekom dokaznog postupka tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve, uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci, kao i prognane Hrvate iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci koji su nakon njegova govora u Skupštini u Beogradu u travnju 1992. kada se založio za progon Hrvata iz Vojvodine te njegova mitinga u Hrtkovcima u svibnju '92. na kojem je čitan popis Hrvata i Mađara koji moraju otići, počeli iseljavati u strahu i uz prijetnje.Iz Hrtkovaca je odselilo oko 700 od 1000 Hrvata. Govoreći o Hrtkovcima Šešelj je tvrdio da se u svom govoru tek pozivao na razmjenu stanovništva te je ustvrdio da su vojvođanski Hrvati u tim razmjenama bolje prolazili. Svjedoci su, pak, na suđenju s tugom opisivali kako su morali napuštati svoja bogata vojvođanska imanja i seliti se u opustošene kuće hrvatskih Srba. Šešelj je tvrdio kako nije održao nijedan govor mržnje te da se nijedno kazneno djelo ne može pripisati ni njemu osobno ni dobrovoljcima SRS.
