U HOK-u ističu da iste stavove o ovoj problematici imaju i odvjetnici u zemljama Europske unije. Zbog toga su na Danima odvjetništva seminar o problematici sprječavanja pranja novca danas organizirali s kolegama iz Pariške odvjetničke komore, dok će sutra o modelima donošenja zakona raspravljati s odvjetnicima iz Njemačke.
Po Andreisovim riječima, odvjetnici se protive da se zakoni donose samo zato da se "riješi neki trenutni problem pa makar to bio i ulazak u EU". "Propisi se ne smiju donositi da idu u korist trenutnoj situaciji, oni moraju biti u službi pravne države i funkcioniranja sustava.
Zakonodavstvo treba graditi za našu djecu, kako bi jednom živjela u pravnoj državi", smatra predsjednik HOK-a. Komentirajući praksu donošenja zakona Andreis je kazao da su pravni stručnjaci u radnim skupinama u manjini, zbog čega ih političari najčešće nadglasaju. Pogrešnom smatra i učestalu praksu donošenja izmjena i dopuna zakona koje je često nemoguće uvrstiti u kvalitetan pročišćeni zakonski tekst.
Nije rijetkost ni da su zakoni puni nelogičnosti i proturječnosti. Odvjetnici smatraju da je takav slučaj i s odredbama o sprječavanju pranja novca i terorizma kojima se, tvrde, krše temeljna ljudska prava na pružanje pravne pomoći. "SAD su pretrpjele najveću štetu od terorizma, no odvjetnike se tamo ne obvezuje da prijavljuju svoje klijente", kazao je riječki odvjetnik Mario Bezić koji je moderirao današnji okrugli stol "Odvjetnici i pranje novca".
Gost skupa, predsjednik Međunarodnog odjela Pariške odvjetničke komore Philippe Georgiades također je ocijenio da takvi propisi odvjetnicima oduzimaju neovisnost, dok je njegov kolega Dominique Basdevant upozorio da se tome protive sve europske odvjetničke komore koje "političkom borbom" žele upozoriti da se odnos povjerljivosti s klijentom ničim ne smije ugroziti.
