On je reagirao na dileme koje se nakon događaja u Japanu pojavljuju u Europi, osobito u državama koje imaju nuklearne elektrane, te na prijedloge da se sigurnost nuklearnih reaktora u Europi dodatno ispita tzv. "stresnim testovima", kako je predložila Austrija koja se korištenja nuklearne energije odrekla još nakon katastrofe u Černobilu prije 25 godina.
Slovenija u zajedničkom vlasništvu s Hrvatskom upravlja nuklearkom Krško koja je počela raditi 1981. U tijeku je postupak kojim bi uprava za nuklearnu sigurnost nakon niza tehnoloških i sigurnosnih unapređenja u nuklearci Krško produžila dozvolu za njen rad i nakon 2023. U tijeku su i pripreme međunarodnog tendera za gradnju drugog bloka u Krškom, o čemu još nema definitivne odluke.
Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u četvrtak da je nuklearka Krška sigurna i da je on osobno zagovornik korištenja nuklearke kao jednog od tri glavna stupa u energetskoj strategiji države, te da će odluka o mogućoj gradnji drugog bloka biti donesena uz prethodno osigurane tehnološke i sigurnosne kriterije koji su najvažniji.
Potočnik, koji je pred imenovanje u Europsku komisiju prije sedam godina bio ministar za ekonomski razvoj u tadašnjoj slovenskoj vladi i vođa pregovaračkog tima u pregovorima pred ulazak u Europsku uniju, rekao je da on ne vidi razloga za sumnje o sigurnosti nuklearke u Krškom, a da iz svih nesreća, pa i ove u Japanu, treba izvući lekcije za budućnost.
Potočnik je ustvrdio kako se dobro sjeća koliko je Slovenija pred ulazak u Europsku uniju o sigurnosti rada nuklearke u Krškom trebala uvjeravati susjedne države Italiju i osobito Austriju, te da su zato u tom razdoblju bili izvedeni mnogi dodatni testovi kako bi se javnost u tim državama uvjerila da je rad Krškog siguran.
Potočnik se složio s konstatacijom da je u proces donošenja odluka o energetskoj strategiji, pa i kad je riječ o nuklearkama, dobro da uz politiku u javnu raspravu o tome bude uključen i što širi krug stanovništva.
