Dansko gospodarstvo, čiji su stanovnici na referendumu odbili ulazak u eurozonu, spada u red najuspješnijih i najefikasnijih u Europi, o čemu govore i razna međunarodna istraživanja koja tu zemlju svrstavaju na prvo mjesto glede makroekonomske stabilnosti, poduzetničkog i poslovnog okruženja, te najsusretljivijom prema stranim ulaganjima.
Danski je BDP lani bio 309 milijardi USD, ili 56.670 USD po stanovniku, a hrvatski 63 milijarde USD, oko 14.360 USD po stanovniku, podaci su MMF-a. Po Danskim statistikama, u trećem kvartalu 2010. BDP je bio 3,4 posto veći nego u istom razdoblju godinu ranije. Od 1991. godine do 2010. danski je BDP rastao prosječno 1,63 posto na godinu, s tim da je najveću razinu od 6,49 posto dosegao u lipnju 1994. godine, a najnižu, -7,29 posto u lipnju 2009.
Po predviđanjima MMF-a, ove će godine Danska imati realan rast BDP-a 2,7 posto. U toj kraljevini od 5,3 milijuna stanovnika, koja je članica NATO-a od 1949. godine i EEZ-a od 1973., nezaposlenost je 4,2 posto, a zaposleno je njih 2,8 milijuna, stoji u podacima Svjetske banke. Tamo radi svaki drugi stanovnik, dok je u Hrvatskoj zaposlen tek svaki četvrti stanovnik.
Ukupan izvoz Republike Hrvatske u siječnju 2011., prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosio je 4,7 milijardi kuna. Istodobno je uvoz iznosio 6,9 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 2,2 milijarde kuna.
U Dansku, izvozno orijentiranu zemlju koja ostvaruje dogogodišnji kontinuirani vanjskotrgovinski suficit i jedina je zemlja u EU koja izvozi nafte i plina više nego što uvozi, u siječnju ove godine Hrvatska je izvezla robu vrijednu 14,3 milijuna kuna, a uvezla 44,9 milijuna kuna.
Jedna od pet najvećih danskih kompanija, brodarski i naftni div Moller-Maersk ostvario je pet milijardi dolara neto dobiti u prošloj godini, što je četvrtina proračuna hrvatske države. U Europi je, osim Hrvatske, još jedino Danska uvela e-recepte, dok su u Španjolskoj uvedeni samo na području Katalonije.
Predsjednik vanjskopolitičkog odbora Hrvatskog sabora Frano Matušić i članica odbora za europske integracije Marija Pejčinović Burić 3. ožujka primili su u Zagrebu podtajnika za Europu u danskome ministarstvu vanjskih poslova Kima Jorgensena, koji je tom prigodom ustvrdio da je vidljiv znatan napredak Hrvatske i posebno izdvojio važnost hrvatskog pristupanja EU-u u odnosu na susjedne zemlje.
Kraljevina Danska podupire reformu državne uprave u Hrvatskoj, posebice u sklopu projekta Nacionalne koordinacijske strukture za europske poslove, financiranog od programa bilateralne pomoći Danske Hrvatskoj.
