Kao primjer toga naveo je izjave vladajućih da se u znanost i obrazovanje nije nikada ulagalo kao do sada, dok je, smatra Flego, istina drugačija i u proteklih sedam godina proračun za znanost i obrazovanje samo je padao. Ustvrdivši kako gotovo niti jedan zakonski projekt nije bio popraćen ozbiljnom analizom, Flego je istaknuo da u krupnim društvenim pitanjima, uključivši znanost i obrazovanje, ne bi smjelo biti improvizacije.
Uvjeren je da predloženi zakoni neće biti doneseni, među ostalim i zato što imaju protuustavnih elemenata i što su neodrživi. I Vesna Pusić se slaže da ti zakoni neće biti doneseni do izbora, no da je važnije znati što se treba na tom području napraviti nakon izbora. Glavni problem koji se ponavlja u Hrvatskoj je da se svi zaklinju u društvo znanja kada se izbori bliže, a nakon toga obrazovanje postaje nešto za što se svima čini da donosi tek daleke i spore rezultate, napomenula je.
Odluka o tome da neko bude društvo znanja je politička i ne donosi se u resornom ministarstvu, nego u cijeloj vladi, a ponajviše u Ministarstvu financija, istaknula je Pusić. Upitana zbog čega se akademsku zajednicu pokušava uvjeriti da je takve zakone uvjetovala Europa, Pusić je ustvrdila kako ih nije uvjetovala Europska unija, već se taj argument uvriježio koristiti kao izgovor za razne situacije.
Pusić drži da je došlo vrijeme da se "stavi noga u vrata" na području visokog obrazovanja i znanosti, s obzirom da se već mobiliziralo dosta intelektualne i aktivističke snage, dok Flego ocjenuje kako je "loše ako se o lošem šuti" i ako se na probleme ne ukazuje dovoljno artikulirano i jasno.
Po riječima Milorada Pupovca, u okviru javnih rasprava o prijedlozima zakona neophodno je poštivati proceduru komuniciranja, a da bi sudjelovanje akademske zajednice trebalo bit otvorenije i šire nego dosad. Upitan o tome tko je potaknuo takve promjene zakona, Pupovac je rekao da ne zna, no da se vlada vjerojatno vodila logikom s koliko novaca u tom trenutku raspolaže.
Izrazivši potporu Akademskoj solidarnosti dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras je ustvrdio kako se jasno mora reći svakoj vlasti da ne može djelovati samostalno, a da ne pita za mišljenje one na koje se odnose njihove odluke. Na pitanje studentice znači li ta njegova potpora da ih više neće sabotirati u aktivnostima i da će ih poduprijeti u štrajku, Boras je rekao kako nije bilo sabotiranja te da se Uprava slaže sa stavovima inicijative o prijedlozima zakona.
Akademska solidarnost poduprijela je aktualne građanske prosvjede, istaknuvši kako su problemi komercijalizacije obrazovanja i znanosti neodvojivi od problema komercijalizacije zdravstva ili sve većeg smanjivanja socijalnih i radničkih prava.
