Istaknula je da je Hrvatska kao potpisnica Kyotskog protokola i kao kandidatica za članstvo EU-a preuzela mnogobrojne obaveze te da EU-a na globalnoj razini nastoji smanjiti emisije stakleničkih plinova za 20 posto do 2020. u odnosu na 1990., odnosno uvjetno do 30 posto ako određene obveze prihvate i nerazvijene države.
Naglasila je kako se procjenjuje da će borba za ublaženje klimatskih posljedica ili oporavak od šteta izravno ili neizravno uzrokovanih posljedicama globalnog zatopljenja utjecati na gospodarski razvoj svih zemalja, a troškovi neispunjavanja preuzetih obveza, po procjenama, Hrvatsku mogu stajati i do dva posto BDP-a na godinu.
Ravnatelj DHMZ-a i predsjednik Regionalne asocijacije 6 za Europu u Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (WMO) Ivan Čačić rekao je da je dr. Pachauri od 2002. izabrani predsjednik IPCC-a koji su osnovale WMO i Program za okoliš UN-a (UNEP), kao vodeće tijelo za znanstvenu procjenu klimatskih promjena.
Jedna od glavnih aktivnosti IPCC-a je izdavanje posebnih izvješća o primjeni Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama, a svoje procjene temelji isključivo na znanstvenoj literaturi.
Dr. Pachaurija će u ponedjeljak, 28. ožujka, u 10 sati u Hrvatskom saboru primiti predsjednik Bebić, a u 10,30 sati će u tijeku sjednice odbora za zaštitu okoliša održati predavanje "Strateška planiranja u RH s obzirom na klimatske promjene". Potom će posjetiti Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ).
