Ističe da osnovice za ostvarivanje novčane naknade više neće biti fiksne. Iznos potpora, novčanih naknada vezuje se uz proračunsku osnovicu i ostaje 500 kuna. Osnovica za pomoć za uzdržavanje samaca vezuje se uz liniju siromaštva i povećava se s 500 na 600 kuna.
Invalidnina za djecu s teškoćama u razvoju ostaje 1.250 kuna, a obiteljima s dvoje i više djece s teškoćama u razvoju omogućuje se da, ne kao sada samo jedan, nego i drugi roditelj može steći status njegovatelja. Predloženim se zakonom jasnije definira imovinski cenzus koji će biti odlučujući za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć.
Netko tko ima trosobni stan u Zagrebu neće moći biti korisnik socijalne skrbi, objašnjava Milinović. Socijalnu pomoć moći će ostvariti osobe ili obitelji kojima ukupna vrijednost imovine ne prelazi 100 proračunskih osnovica (izračunava se svake godine). Zakon je stroži i prema radno sposobnim korisnicima koji odbiju ponuđeni posao, pa bi u takvim slučajevima mogli ostati i bez socijalne pomoći.
Korisnici socijalne pomoći morat će se odazivati i na pozive za humanitarni rad, jer bi ako ih odbiju mogli ostati bez pomoći. Nema razloga da netko primjerice dva sata u danu ne bude na pomoći nekoj slijepoj osobi, objašnjava Milinović. Ističe i da se predloženim zakonom zabranjuje smještaj djece do sedam godina u neku instituciju čime se potiču srodničke i udomiteljske obitelji.
Uvodi se i nova metodologija formiranja cijena, ide na racionalizaciju centara socijalne skrbi, predviđa osnivanje nacionalnog socijalnog vijeća, definira mreža javne socijalne skrbi. Zakon definira i da počinitelji kaznenih djela neće moći biti zaposleni u centrima socijalne skrbi, a djelatnici tih centara više neće moći s korisnicima sklapati ugovore o doživotnom uzdržavanju.
Ministar najavljuje i da će sredstva za socijalnu skrb, što je devet milijardi kuna godišnje, ubuduće biti na jednom mjestu, a ne kao sada raspoređena po pojedinim ministarstvima. Predloženi je zakon o socijalnoj skrbi upućen u prvo saborsko čitanje, a po hitnom je postupku predloženo donošenje izmjena Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Saboru.
Tim se izmjenama izjednačavaju uvjeti starosne dobi za zastupnike i zastupnice - ubuduće bi u starosnu mirovinu mogli s navršenih 60 godina, 25 godina staža i najmanje četiri godine zastupničkog mandata. Za žene bi se uvelo prijelazno razdoblje, pa bi se sa 55 godina od iduće godine to povećavalo za tri mjeseca godišnje čime bi se izjednačavanje u dobi postiglo 2031. godine.
Zastupnici koji su prije stupanja na snagu predloženih odredbi stekli pravo na mirovinu, u nju bi mogli po propisima koji su vrijedili u vrijeme kada su bili zastupnici u Saboru. Vlada se danas suglasila s pokretanjem postupka za sklapanje ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka sa Svjetskom bankom.
Riječ je o zajmu u iznosu 150 milijuna eura, a namijenjen je podupiranju reformskih napora i aktivnosti Vlade za razliku od drugih institucija i kredita za financiranje specifičnih projekata. Tako se umanjuje i potreba za zaduživanjem na općem financijskom tržištu, kazala je ministrica financija Martina Dalić.
Vlada je danas odlučila i o osnivanju odbora za fiskalnu politiku koji bi imao sedam članova, a predlagali bi ih Ekonomski institut, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka, Državni ured za reviziju, dva predstavnika ekonomskih fakulteta i jedan zagrebačkog pravnog fakulteta.
