Uz mjerila za dobivanje besplatne pravne pomoći ukinute su i odredbe koje određuju krug korisnika, reguliraju raspodjelu sredstava za besplatnu pravnu pomoć i određuju slučajeve u kojima ju odvjetnici mogu uskratiti. Također ukinuta je i odredba koja propisuje da se troškovi besplatne pravne pomoći vraćaju u državni proračun ukoliko korisnik dobije sudski spor.
Ustavni sudac Davor Krapac koji je potpisao odluku, istaknuo je kako je pitanje besplatne pravne pomoći vrlo osjetljivo, posebno u doba gospodarske krize. "Zakonodavac ga mora regulirati, ali ne zbog formalne i birokratske želje za zatvaranjem poglavlja 23. u pregovorima s EU već svjestan svih otvorenih pitanja", kazao je Krapac.
Dodao je i kako cijena pravne pomoći ne smije biti zapreka ostvarivanja prava hrvatskih građana. Krapac je kazao da je u osporenim odredbama pogrešno što su u suprotnosti s pravnim načelom preciznosti i određenosti pravnih normi.
Načelo preciznosti određuje da norma bude dostupna adresantima i za njih predvidiva kako bi mogli ostvariti svoja prava, zbog čega dovodi u pitanje samu svrhu obveze pružanja besplatne pravne pomoći i tako ne udovoljava ustavnim zahtjevima o pravnoj sigurnosti i vladavini prava, navodi se u obrazloženju.
Ustavni je sud primijetio da su tipični korisnici bespatne pravne pomoći osobe iz ruralnih područja u kojima u pravilu živi starija populacija bez nužnih sredstava za život. Iako ne mogu privređivati oni često ne mogu tražiti da im država plaća sudske sporove jer žive u kućama većima od propisanih kriterija.
Ministarstvo pravosuđa odredilo je da besplatnu pravnu pomoć mogu tražiti samo osobe koje žive u manje od 35 metara četvornih, odnosno 10 dodatnih četvornih metara po svakom članu domaćinstva. Ustavni su suci zauzeli stajalište da Ministarstvo nije dobro rastumačilo ni kriterije u vezi s prihodom po članu kućanstva.
"Polazeći od činjenice da u Republici Hrvatskoj postoji znatno niža razina standarda i BDP-a po glavi stanovnika Ustavni sud ocjenjuje izvjesnim da mjerila iz Zakona i tumačenje Ministarstva ostavljaju nezaštićenim dio socijalno ugroženih slojeva kojima je pravna pomoć često nužna kako bi ostvarili pravo na socijalnu i drugu državnu pomoć ili pomoć jedinica lokalne samouprave", navodi se u obrazloženju.